Nezaposlenost rešavaju „umiranjem“ države

putokaz_pixabay
PinterestFacebookTwitterShare

Foto: Pixabay

Pitanje nezaposlenosti u Hrvatskoj se praktično rešava samo od sebe, usled velikog broja ljudi koji svakodnevno napuštaju zemlju, piše Dojče Vele.

Broj nezaposlenih od sredine 2015. i sredine 2016. godine opao je za čak 95.000, ali, naravno, takav pristup krije ogromne zamke i opasnosti koje nije teško uočiti, piše DW u velikoj analizi.

Istovremeno s padom nezaposlenosti, prema podacima HGK, broj zaposlenih porastao je za samo 14.000, što znači da je iz Hrvatske „nestalo“ 80.000 ljudi koji su tražili posao.

Odlazak radne snage, međutim, donosi daleko veće opasnosti za državu nego što je prividna korist od smanjenja nezaposlenosti, kao što su pad BDP i urušavanje penzionog sistema.

„Iako se iseljavanjem stvara manji pritisak na tržište rada, istovremeno se smanjuje i radno-aktivno stanovništvo, što u dužem roku može imati prilično negativne efekte, odnosno može ograničiti rast privrede. Posebno ako među iseljenima ima relativno puno mlađeg i obrazovanijeg stanovništva“, kaže za DW dr.sc. Iva Tomić sa Ekonomskog instituta Zagreb, koja se bavi ekonomikom rada i penzionim sistemima.

Kako se hrvatska privreda počela sa stidljivi moporavkom, poslodavci su ponovno počeli da zapošljavaju, međutim, mnogi se žale da uprkos i dalje velikom broju prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, u pojedinim zanimanjima ne mogu naći radnike.

Poseban problem je sa visokoobrazovanim radnicima, pre svega u IT sektoru, a sve veći problem postaje i odlazak lekara. Takođe, kaže Tomić, prisutan je i nedostatak niskokvalifikovanih radnika, na primer u građevinarstvu ili ugostiteljstvu.

A bez radne snage, bez ljudskog kapitala, nema rasta privrede. imajući u vidu demografska kretanja u Hrvatskoj, odnosno starenje stanovništva, iseljavanje mlađih građana može značiti da u budućnosti jednostavno neće imati ko da radi što automatski znači i ugrožen rast, kaže Iva Tomić.

Ističe da neke zemlje nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima nadomeštaju „uvozom“ radne snage, ali Hrvatska nije u toj poziciji, jer i dalje nije privlačna.

Sve veći udeo starije populacije uz povećano iseljavanje vremenom će ugroziti i penzioni sistem. Naime, već danas je odnos zaposlenih i penzionera 1,2:1, a uz postojeće trendove bi za nekoliko godina mogao i da se preokrene, ostavljajući pitanje kako će se finansirati penzije.

Srbija među vodećim izvoznicima sopstvene budućnosti

Izvor: Index

Foto: Pixabay