X

Poslovne vesti

Potcenjena ekonomska moć starijih radnika

PinterestFacebookTwitterShare

Foto: Pixabay

Podsticanje starijih radnika dugoročno bi moglo povećati bruto društveni proizvod država, tvrde stručnjaci.

Iako ih vode pragmatični motivi koji se svode na rasterećenje penzionih sistema i rast poreskih prihoda, podsticanjem duže zaposlenosti starijih od 55 godina kreatori ekonomskih politika razvijenih zemalja pokazuju da teško zapošljive osobe koje „zaglave“ bez posla u dobi koja još nije za penziju, ali više nisu ni poželjna radna snaga, mogu i te kako doprineti društvu.

Brojke kažu da bi države OECD mogle dugoročno povećati BDP za oko dve hiljade milijardi dolara ako bi stopu zaposlenosti starijih podigli na nivo jedne Švedske.

To su izračunali ekonomisti PwC mereći indeks zlatne dobi – uspešnost država u iskorišćavanju ekonomske moći starijih radnika.

BDP se njihovim radom može povećati od 1 posto u Koreji, 2 posto u Japanu, 3 posto u SAD, 12 posto u Sloveniji, 13 posto u Belgiji, do 16 posto u Grčkoj.

Trenutno najveću zaposlenost osoba koje imaju između 55 i 64 godine beleži Island – čak 85 posto. Na drugom mestu je Novi Zeland sa 84,2 posto, slede Izrael sa 80,1 posto i Švedska sa 79,6 posto.

Povezane vesti

Iako su ovakva istraživanja često argumentacija pritiska na produženje radnog veka koje mnogi zaposleni smatraju nepravdom, treba uzeti u obzir da se ovo odnosi na dob od 55 do 64 godine.

Za vlade država OECD koje podstiču zaposlenost starijih prioritet su reforme penzionih sistema i stvaranje finansijskih podsticaja koji bi motivisali radnike da se kasnije penzionišu.

Izvor: Poslovni dnevnik

Foto: Pixabay