Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    VIDEO: Zašto doživljavamo DEŽA VI

    Znate onaj poznati osećaj da ste već doživeli neki trenutak. Neki ljudi to povezuju sa spiritualnošću i reinkarnacijom, odnosno smatraju da je to sećanje iz prethodnog života. Ipak postoji mnogo naučnih teorija o tome zašto nam se to događa.

    Fraza deža vi znači već viđeno, a prvi put ju je upotrebio francuski filozof Emil Burak 1897. godine. Naučnici od tada istražuju zbog čega nam se događa ovaj fenomen.

    Postoji Asocijativni deža vi, koji je najčešći i javlja se zdravim ljudima. Tu je i Biološki deža vi, koji skoro isključivo mogu da iskuse ljudi sa epilepsijom. Drugi oblik je lakše izučavati nego prvi.

    Naučnici 20. veka su koristili para-amneziju da izučavaju ovaj fenomen. Za to se najviše zalagao Sigmund Frojd koji je ovo iskustvo video kao iskazivanje potisnute stresne situacije.

    Sve je ovo prestalo da bude potpuno nagađanje kada je medicina napredovala. Danas možemo da skeniramo ceo mozak i da zaista naučno istražimo ovaj fenomen. Sada tačno znamo da središnji deo mozga zadužen za nesvesno, igra značajnu ulogu u ovoj priči. Takođe deža vi je u vezi sa delom središnjeg mozga koji nam remeti da razlučimo šta nam je poznato, a šta ne. Ova povezanost i dalje ne objašnjava zašto doživljavamo deža vi.

    U korist ovoj priči profesor Alan Braun je uradio studiju u kojoj je studentima pokazivao fotografije različitih mesta na kojima niko od njih nije bio. Zatim ih je pitao koliko su im poznate te lokacije. Pre cele priče on im je, ne govoreći im, prikazao neke od fotografija u 10 milisekundi. Za to vreme vaš mozak je u stanju da registruje fotografije ali nije u stanju da bude svestan. Fotografije koje su im prvo prikazane u brzini, a kasnije na regularnom slajdu su se studentima činile veoma poznatim.

    Odatle se rodila teorija da kada nam se čini da smo nešto već videli, veoma su velike šanse da zapravo i jesmo. Neke slike su potisnute u podsvest ne dopuštajući mozgu da ih procesuira kao već viđene. Ovo je samo jedna teorija.

    Postoji još jedna zanimljiva teorija nazvana Hologramska teorija holandskog psihijatra Normana Snoua. On navodi da naš mozak sposoban da stvori 3D slike ili holograme u umu. Dakle, ukoliko uđemo u sobu koja nam deluje poznato, sve je mozda samo fragment scenarija u našoj glavi.

    Poznata je i teorija Teorija dualne obrade. Ona govori da ono što smo iskusili u prošlosti skoro da nije u vezi sa deža vijem. Ali ima veze sa odloženom neurološkom reakcijom. Dakle, putevi koji vode do našeg mozga nisu uvek sinhronizovani. Procesuiranje između leve i desne moždane hemisfere može da učini da nešto što vidimo registrujemo kao nešto što smo već videli.

    Na kraju, ipak, za većinu naučnog sveta ne postoji jednostavno i jasno objašnjenje zašto doživljavamo deža vi.

    Pogledajte video ’D news’:

    Izvor: BIZLife

    Foto: printscreen

    Piše: D.G.

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE