Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kako je počela „rakijska revolucija“ u Srbiji?

    Privatan biznis počeo je  1998. godine. Zajedno sa bratom preuredio je dedin podrum  u Dobračinoj u Beogradu i otvorio malu trgovinsku radnju  „Vesela dolina“, koja je naziv dobila po epizodi iz Alana Forda. Na istom mestu nalazi se danas Rakia bar, čiji je vlasnik Branko Nešić. Rakija fest, Beogradski noćni market, Bar šou, Festival Serbika, samo su neki od projekata na kojima radi ovaj preduzimljiv čovek.

    „U privatan biznis ušao sam u vremenu koje je bilo karakteristično po demonstracijama i neizvesnošću. Studirao sam Ekonomski fakultet ali tada nisam video perspektivu u tome. Shvatio sam da ako želim da odem na piće sa prijateljima to je nemoguća misija bez preduzetništva. Tako je sve krenulo, malo po malo. Prvo kroz trgovinu, a kasnije 2006. godine stvoren je Rakia bar. Moja tadašnja devojka, a sadašnja supruga,  predložila mi je da radim nešto što volim. Rekao sam – pa šta ja volim, volim rakiju….’Otvori onda Rakia bar’. Tako je rođena ideja“.

    Branko kaže da je otvaranjem Rakia bara uvedena „rakijska revolucija“ u našoj zemlji. Imali su ponudu da odu i rade u inostranstvu, međutim, popularnost se održala i ovde.

    „Franšize smo imali u Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu, Torontu, Šangaju, Beču. Bilo je koliko franšiza toliko i plagijata što je potvrda dobre preduzetničke ideje. Godine 2009. počeli smo proizvodnju. Naša primarna proizvodnja je na porodičnom imanju u opštini Surdulica a finalizacija je ovde u Beogradu. Proizvodimo voćne rakije i likere, imamo više od 30 proizvoda.“

    Svoj preduzetnički put on deli na eru pre 2000 i eru posle. Demokratska era donela je i nova pravila, koja su za preduzetnike bila iznenađenje ali se sa današnjim iskustvom mnogo lakše nosi sa promenama.

    „U svakom segmentu je bilo nekih izazova. Morate mnogo različitih oblasti da razumete, da pregovarate sa partnerima, da organizujete tim, da poznajete računovodstvo i pravo, izvozne poslove itd…Svi znaju da naprave auto, ali ne prave svi dobar auto. To govori da nije samo stvar u ideji već je i realizacija veoma važna. Kada bih sve sabrao i oduzeo, mislim da su najveći izazovi – loši uslovi finansiranja, malo tržište i slaba platežna moć. Bez obzira na bilo kakvu kreativnu ideju, u takvim uslovima preduzetništvu je teško da se razmaše“.

    Kada je u pitanju marketing, na domaćem tržištu je, prema njegovom mišljenju, apsurdna situacija jer je rakija alkoholno piće i oglašavanje je dosta ograničeno.

    „To je apsurdna situacija jer se pivo i vino tretira kao hrana a rakija je alkoholno piće. Pogledajte razvoj piva i vina, to je eksplociija i kraft piva i vinarija, a mi smo u nekom zapećku i niko ne zna objašnjenje. U 90 odsto kafana imate tzv. „domaću rakiju“  nepoznatog porekla koju spravljaju u ko zna kakvim uslovima, bez ikakve mogućnosti kontrole. Ali u svesti potrošača je da je to nešto kvalitetno. Kada bi država rešila sivo tržište, odnosno problem tzv. domaće rakije, ne bi bilo problema sa plasmanom. Imate nelojalnu konkurenciju i većina destilerija, koje imaju ozbiljnije prihode, to ostvaruju jedino kroz izvoz.“

    Branko kaže da su njegovi osnovni principi poslovanja – oprez i dobar tim saradnika. Smatra da u poslovanju ne treba vući prenagljene poteze. Potrebno je napraviti  dobar tim, biti najbolji u svom poslu, uvek inovirati, istraživati, pomerati granice.

    Pored Rakia bara, jedan od njegovih velikih projekata je Beogradski noćni market koje organizuje sa partnerima i u saradnji sa Beogradskim pijacama.

    „Želja nam je bila da napravimo novo lice pijace i mislim da smo u tome uspeli. Naše pijace trebalo bi da budu meke gastronomije. Napravili smo do sada 14 festivala i na svakom je bilo između 10.000 i 30.000 posetilaca. Preduzetnici ovde po povoljnim uslovima testiraju poslovne modele, upoznaju se i prezentuju svoje proizvode“.

    Sledećeg vikenda, 23. i 24. juna, na platou ispred Beograda na vodi, biće održan festival gastronomije Serbika, čiji je on organizator.

    „To je festival hrane i pića, jedan gastonomski spektakt koji predstavlja kreativan pristup tradiciji. Mi ćemo ovde da predstavimo preduzetnike, proizvođače lokalnih specijaliteta, sve one gastronomske koncepte koji oslivakavaju gastronomska nasleđa ove zemlje. Biće predstavljena srpska kuhinja kroz vekove, a scenografija će biti podeljena po regionima Srbije.

    Branko je nedavno pokrenuo još jedan projekat, „Čoko mapu“, čokoladu umotanu u mapu grada – jedinstveni suvenir i najukusnija mapa.

    „To je mapa koju smo sami iscrtavali, uz pomoć jednog vrsnog beogradskog arhitekte. Čokolade su domaće, ručno proizvedene. Napravili smo mape Berlina, Pariza, Beča i Beograda. One se trenutno prodaju u Beogradu i Beču. Imali smo odličan nastup na sajmu turizma u Beogradu i Berlinu, reakcije su bile odlične jer to nigde na svetu nije napravljeno“.

    Iako veruje da biti preduzetnik u Srbiji nije ni malo lako,  Branko kaže da vredi uploviti u vode privatnog biznisa.

    „Budući preduzetnici moraju da shvate da je preduzetništvo najskuplja sloboda. Sloboda koja košta po cenu privatnog života, para, zdravlja, vremena ali je to jedna strahovita lična satisfakcija i čovek zaista mora da bude zaljubljen u svoju ideju. To je stvaralaštvo u pravom smislu i ja ne znam za drugi put sem preduzetničkog. Svi koji se odluče za preduzetništvo neka shvate da preduzetništvo nije posao. To je način života“, poručio je on.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Rakia Bar

    Piše: Tanja Njegomir

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE