Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Ovo je 10 najpametnijih ljudi na svetu koji „haraju“ našom zemljom

    Istoriju su obeležili mnogi izvanredni ljudi koji su promenili svet. Pojedinci kao što su Sokrat, Leonardo da Vinči, Isak Njutn i Albert Ajnštajn imali su revolucionarne ideje koje su ih i nadživele. Prateći njihove korake, osvrnuli smo se na imena i živote jednih od najpametnijih ljudi koji u ovom trenutku „haraju“ našom planetom – uključujući već ostvarene akademike, bivšu decu genije, ljude sa neverovatno visokim koeficijentom inteligencije i bistre mlade intelektualce pred kojima je život. Pa, izvolite…

    1. Evangelos Katsioulis

    Evangelos Katsioulis_youtubeprintscreenGrčki doktor Evangelos Katsioulis dospeo je na naslovne strane u svojoj domovini kada je osvojio nagradu za genija godine u 2013. godini. Prema njihovom sajtu, IQ ovog izvanrednog čoveka je čak 198.

    Rođen u Janjini 1976, Katsioulis je studirao na Aristotelovom Univerzitetu u Tesalonikiju gde je „zaradio“ master diplomu iz istraživanja i tehnologije, master diplomu iz filozofije i doktorat iz psihofarmacije. Tokom 2001. godine je oformio Svetsku mrežu visoke inteligencije (World Intelligence Network IQ society). Samo 1 u 30 milijardi ljudi će imati njegov nivo inteligencije.

    1. Magnus Karlsen

    Magnus karlsen_youtubeprintscreenRođen u Norveškoj 1990. Magnus Karlsen je trenutni šampion sveta u šahu. Za velikog majstora se kvalifikovao 2004, kada je imao samo 13 godina. Tokom 2009. godine ikona šaha Geri Kasparov je počeo individualne treninge sa njim, ali je već naredne godine svet dočekala vest da više ne rade zajedno. Na svetskom takmičenju u šahu 2013. godine je porazio indijskog velemastera i uzeo titulu svetskog šampiona.

    1. Šahriar Afsar

    Rođen 1971, američki fizičar iranskog porekla i preduzetnik Šahirar Afsar je osvojio veliki broj nagrada za svoje neverovatne izume. Ovaj naučnik je poznat po Afsarovom eksperimentu koji je 2004. godine sproveo na Harvardu. Optički eksperiment ispituje i, prema Afsaru pobija kvantnomehanički princip komplementarnosti.

    Afsar je bio asistent na Harvardu između 2003. i 2004. godine i bio je gostujući naučnik na kanadskom Perimetar institutu za teoretsku fiziku 2006. godine.

    1. Akšaj Venkateš

    Akshay Venkatesh_youtubeprintscreenRođen u Indiji 1881, Akšaj Venkateš je matematičar i bivše dete genije. Odrastao je u Australiji, a talenat je pokazivao od ranog doba kada je „zaradio“ bronzanu medalju na Internacionalnoj olimpijadi iz fizike 1993, kada je imao samo 11 godina. Tokom 1997. godine Venkateš je dobo diplomu od Univerziteta Zapadne Australije i tako postao najmlađa osoba koja je ikada studirala na univerzitetu. Onda je otišao na Prinston kako bi doktorirao i to je sve stigao do svoje dvadesete godine. Trenutno radi kao profesor na Univerzitetu u Stenfordu.

    1. Saul Kripke

    Saul Kripke_youtubeprintscreenRođen na Long Ajlendu 1940. godine Saul Kripke je nagrađivani logičar i filozof zadužen za stvaranje Kripke – Platekove teorije i teorije „Kripkenštajn“. On je takođe bio dete genije, a navodno je samostalno naučio starohebrejski do svoje šeste godine, pre nego što se dočepao kompleksnih matematičkih i filozofskih pitanja. Tokom 1980. godine objavio je veoma uticajnu knjigu „Naming and Necessity“. Kripke je imao snažan uticaj na naučna pola matematičke logike, matematičke filozofije, metafizike i epistemologije. Dalje, 2009. godine Kripke je izabran među sedam najznačajnijih filozofa u protekla dva veka.

    1. Rut Lorens

    Rođen 1971, britanski matematičar i bivše dete genije, Rut Lorens je napunio mnoge naslove 1985 godine kada je sa samo 13 godina dobio diplomu osnovnih studija iz matematike na Univerzitetu u Oksfordu. Još jedna diploma, samo ovaj put iz fizike, usledila je 1989. godine.  Čarls Artur je za Inipendent 1997. napisao: „Polje matematike koje sad istražuje je toliko napredno, toliko nerazumljivo, mučno komplikovano za ‘nematematičare’  da će godine proći dok ne počne da se koristi u praktične svrhe.“

    1. Grigori Perelman

    Rođen 1966. godine Grigori Perelman je veoma uticajan i ekscentričan ruski matematičar. Tokom 2002. godine uspeo je da sruši Poenkarovu hipotezu. Međutim, naredne godine je navodno napustio matematiku da bi živeo sa majkom u veoma skromnim okolnostima u Sankt Petersburgu. 2006. je Perelman nagrađen renomiranom nagradom „Fields medal“, ali je nije prihvatio. Isti je slučaj bio i 2010. godine kada je odbio nagradu i milion dolara. „Znam kako da kontrolišem univerzum. Zašto bih onda trčao da dobijem milion? Recite mi.“

    1. Endru Vajls

    Andrew_wiles_wikimediaEndru Vajls je rođen u Kembridžu 1953. godinu. On je nagrađivani engleski matematičar možda najpoznatiji po dokazivanju Fermatove poslednje teoreme 1955. godine. Pre nego što ju je rešio, Ginisova knjiga rekorda je ovu teoremu staru 358 godine kao jednu od najstarijih i najtežih matematičkih problema. Vajls je dobio diplomu iz matematike na Oksfordu, a kasnije je stekao doktorat na Kembridžu. Radio je kao profesor na Prinstonu i Harvardu.

    1. Edvard Viten

    Edvard Viten je naučnik poznat po svojim istraživačkim doprinosima teoriji struna, M teoriji, kvantnoj gravitaciji i supersimetriji. Rođen je u Baltimoru 1951. i najpre je bio diplomac iz istorije. Nakon pet godina je dobio doktorat iz fizike na Prinstonu. Opisivali su ga kao „najbrilijantnijeg fizičara svoje generacije“ i „najvećeg živog teoretskog fizičara na svetu“. Iako je fizičar, Viten je imao veliki uticaj na matematiku.

    1. Stiven Hoking

    Stiven Hoking_youtubeprintscreenStiven Hoking je jedan od možda najpoznatijih naučnika sveta. Gostovao je u mnogim emisijama uključujući Simpsonove, Futuramu i Zvezdanim stazama koje su ga „uvukle“ u svet pop kulture. Rođen je 1942, a sa samo 17 godina je dobio stipendiju da pohađa fiziku i hemiju na Oksfordu. Na Kembridžu je studirao kosmologiju. Kada se sa 21 godinom razboleo, postao je depresivan i umalo je odustao od studija. Njegova tadašnja devojka i supruga Džejn Vajld podstakla ga je da se vrati akademskom životu. Hoking je možda najpoznatiji po svojim teorijama o crnim rupama i bestseleru „A Brief History of Time“.

     

    Izvor: BIZLife

    Foto: Wikimedia, youtubeprintscreen

    Piše: A. M.

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE