`Krediti` Srpsko-hrvatskih tajkuna u Zagrebačkoj banci
Klupko oko potencijalne afere "Zagrebačka banka" se sve više odmotava, kako se bliži iznošenje pred Vladu Srbije dokumentacije koja, navodno, dokazuje kako su uz pomoć te banke srpski i hrvatski tajkuni kupili oko 250 hiljada najplodnijeg zemljišta u Srbiji.
Zemlja je kupljena "prljavim" novcem, a u celu priču umešana je i Zagrebačka banka, preko čijih računa u inostranstvu je "opran" novac koji je prethodno u džakovima iz Srbije iznošen na Kipar 90-tih, stoji u dokumentima koja u petak treba da budu predata ministru Velimiru Iliću.
Princip rada je bio sledeći: novac je odlazio u mrežu stranih banaka, koje su potom odobravale kredite i investicione projekte u Srbiji, Hrvatskoj i BiH, objašnjava za Novosti hrvatski novinar Domagoj Margetić.
Kontrolni paket vlasništva u tim stranim bankama ima upravo Zagrebačka banka, a samim tim Srbija i Hrvatska. Imamo dokaze o transferima novca koji je završavao na računima srpskih i hrvatskih tajkuna.
Profesor Darko Trifunović, sa Fakulteta bezbednosti u Beogradu, ističe da će ministru Iliću, među dokumentima, biti predati i računi koji pokazuju koje su sve firme u Srbiji kupljene prljavim novcem sa ofšor računa.
Oko 250.000 hektara u Vojvodini prodato je nekim sumnjivim anonimnim ljudima koji su praktično srpskim otetim parama kupili srpsku zemlju, tvrdi Trifunović.
Žalosno je da se ovakvim krupnim nacionalnim pitanjem bave dvojica ljudi, a saznanja o pranju novca preko kiparskih računa i Zagrebačke banke bila su poznata ključnim ljudima u prethodnim vladama.
Pokretanjem zahteva za vraćanje dela vlasništva Srbije u Zagrebačkoj banci, naša zemlja može i mora da traži povrat svog novca iznetog na Kipar. U krajnjem slučaju, država ima pravo i da se namiri od tajkuna.
Tadašnja vlast je opljačkala ovaj narod, iznevši van zemlje čak 11 milijardi dolara, koji je naknadno završio u rukama srpskih i hrvatskih tajkuna, kaže profesor Trifunović.
Takođe, Trifunović kaže da tvrdnje da se Srbija odrekla svog vlasništva u Zagrebačkoj banci ne stoje i, dodao je, tadašnje pravobranilaštvo nije imalo kompletnu dokumentaciju i nije moglo adekvatno da reaguje.
Prema njegovim rečima, on i Domagoj Margetić su pozvani da sredinom oktobra prezentuju dokaze i austrijskim vlastima.
