Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    TEMA BROJA Fiskalna konsolidacija

    Na pitanje da li će smanjivanje javne potrošnje zaista dovesti i do smanjivanja budžetskog deficita i javnog duga, i da li je to put izlaska iz krize mali je broj stručnjaka koji će odgovoriti negativno. Pitanje za njih je samo u kom obimu će doći do smanjenja budžetskog deficita i javnog duga.

    Naime, i pored niza upozorenja koje je Vlada Srbije dobila još s početka mandata, da mora hitno da radi na konsolidaciji finansija, među kojima je bila i preporuka EU koju je preneo, Freek Janmaat, šef sektora za evropske integracije Delegacije EU u Srbiji, još u maju mesecu, u Srbiji još uvek se ne zna tačan datum kada će mere fiskalne konsolidacije biti donete. Očekuje se da će one biti izložene kroz rebalans budžeta polovinom ili do kraja oktobra u Skupštini Srbije.

    Već sada je izvesno, da će se Vlada odlučiti da značajnije mere fiskalne konsolidacije uvede tek u 2016. i 2017. godini, jer one koje se predlažu za 2015. su skoro samo ’kozmetičke’ prirode. Pitanje je da li takve mere mogu da daju neophodne rezultate.

    Najglasniji sa upozorenjima u ovom momentu je, naravno, Fiskalni savet, koji je krajem septembra izašao sa podacima o stanju budžetskog deficita i javnog duga Srbije. Daleko od toga da je situacija u javnim finansijama države ružičasta, ali ukoliko neko spada u grupu za koju je čaša napola prazna, prognoze Fiskalnog saveta su po Srbiju izuzetno pesimističke.

    Prema ocenama Fiskalnog saveta, budžetski deficit od oko 8,5 odsto BDP-a, koliko se očekuje na kraju 2014, neophodno je smanjiti na ispod tri odsto BDP-a ili za oko dve milijarde evra, da bi se javni dug stabilizovao do 2017. godine. Ovako veliko fiskalno prilagođavanje je na uspešan način sprovelo tek nekoliko zemalja: Letonija, Estonija, Litvanija, Rumunija i Portugal. Pri tome su mnoge od njih u fiskalnu konsolidaciju krenule sa nivoom javnog duga od oko 15 odsto BDP-a, dok je dug opšte države u Srbiji već dostigao 70 odsto BDP-a. To dodatno otežava zaokret rastuće putanje javnog duga i čini Srbiju ekstremno ranjivom na potencijalne šokove iz eksternog okruženja ističu u Fiskalnom savetu.

    Ceo tekst kao i kometnare Aleksandra Vlahovića, predsedniak Saveza ekonomista Srbije i Milojka Arsića, profesora Ekonomskog fakulteta Unevrziteta u Beogradu, pročitajte u najnovijem broju BIZLife magazina

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE