Poslodavci krše sva moguća prava radnika
Zapošljavanje na crno, neredovni lekarski pregledi, rad na nebezbednim mašinama i zarada ispod zakonskog minimuma najčešći su uslovi koje poslodavci nameću radnicima. Radnike "na crno" angažuju i veliki investitori.
Kazne za ovakve prestupe idu i do dva miliona dinara pa su gazde sve dovitljivije. Neprijavljene radnike stavljaju da rade drugu smenu znajući da inspekcije uglavnom dolaze pre podne. Radnike na crno obično dobro pripreme.
Često govore kako su počeli da rade pre tri dana i da baš danas očekuju ugovor o radu. Pojedinci su nam pričali kako papirološki dobiju zakonski minimalnu zaradu, ali da im vlasnik traži da vrate pet ili sedam hiljada, priča za Blic inspektor rada Ilija Jović.
Na pitanje kako biraju "žrtve", inspektor Biljana Dražević kaže da u nadzor najčešće idu po prijavi. Loše vlasnike najčešće prijavljuju radnici, ali i konkurencija koja radi legalno, kaže Draževićeva.
Sezonaca je najviše u poljoprivredi i građevinarstvu. Dešavalo se da nas vide i da se razbeže. U zgradama u završnoj fazi često se i zaključaju. Dovijamo se i mi, ne javljamo se vlasniku, ulazimo na zadnja vrata, dolazimo dan za danom, priča Jović.
Prava radnika poslodavci krše tako što im isplaćuju zaradu manju od zakonskog minimalca (22.264 dinara), ne šalju radnike na obavezne lekarske preglede, ne kontrolišu opremu za rad (dizalice, građevinske mašine…), a u ugovoru o radu ne definišu poslove koje radnik treba da obavlja.
Radnike "na crno" angažuju i veliki investitori, a da pojedini poslodavci, osim što ne uplaćuju doprinose i poreze, ne vode dovoljno brigu ni o bezbednosti i zdravlju radnika, tvrdi i direktor Inspektorata za rad Bojan Jocić.
Jocić je na skupu u Vranju sa predstavnicima lokalnih samouprava, javnih preduzeća i privrede, u organizaciji Ministarstva i Pčinjskog upravnog okruga, ukazao na novine u radu službi zaduženih za ovaj problem.
Na sastanku je zaključeno da bi u borbi protiv sive ekonomije, a naročito rada "na crno", najbolje bilo postići partnerski odnos, navedeno je u saopštenju Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Novine su, kako je rekao Jocić, korišćenje baze podataka Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja preko koje u svakom trenutku može biti utvrđen status lica zatečenog na radu. Ukoliko neko lice nije prijavljeno, inspektor nalaže poslodavcu da sa tim licem zaključi ugovor i da ga prijavi.
Više nije potrebno da inspektor obilazi poslodavca kako bi utvrdio da li je sa zaposlenim sklopio radni odnos, sada jednostavan pristup bazi podataka omogućava uvid u to da li je poslodavac prijavio lice i da li je postupio po nalogu inspektora, rekao je on.
Problem rada "na crno" dodatno komplikuje i što sami radnici ne žele da budu prijavljeni, jer od Nacionalne službe za zapošljavanje dobijaju naknadu, rečeno je na skupu.
