Kako se uništava hrvatsko voćarstvo
Zbog visokih troškova proizvodnje i rastućeg uvoza, naročito nakon pristupanja Evropskoj uniji, Hrvatska bi mogla ostati bez voća proizvedenog u domaćim voćnjacima.
Statistike su poražavajuće za sve vrste voća koje beleži drastičan pad.
Jabuka, krušaka, šljiva, trešanja… gotovo da nema, pa je jedina opcija uvoz voća, što će uništiti ostatke ostataka hrvatskog voćarstva.
Zanimljivo je da po statistikama raste jedino proizvodnja višanja i lešniaka, ali ni to nije ohrabrujuće jer su količine zanemarljiveo, piše Slobodna Dalmacija.
Stanje u hrvatskom voćarstvu poprilično je crno, kaže Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice.
Veliki deo voćara propao je zbog niskih cena svojih proizvoda jer između potrošača i voćara postoji još jedna karika – otkupljivači, koji žele brzu i veliku zaradu, objašnjava Ivković.
Uprkos pogodnoj mikroklimi za proizvodnju širom Dalmacije, Hrvatska uvozi i do 60 odsto potreba za smokvama, i to uglavnom iz Turske.
Kako bi opstali na tržištu, domaći voćari i povrtari moraju da se udruže u proizvođačke zadruge, što podstiče i Evropska komisija dodelom nepovratnih sredstava. Voćarima je nužna pomoć i jedinica lokalne uprave.
To bi bio vetar u leđa posrnulom hrvatskom voćarstvu koje će, ako se nastave ovakvi negativni trendovi, za pet godina potpuno propasti.
