Koje firme najviše gube zbog zatvaranja granica?
Zatvaranje prelaza sa obe strane granice Srbije i Hrvatske podjednako pogađa i srpske i hrvatske privrednike.
Najmanje 150 preduzeća iz Hrvatske svoju robu prodaje i na našem tržištu, a isto toliko naših firmi izvozi u ovu susednu zemlju.
Među njima je i više od 20 preduzeća koja posluju u Srbiji, a čiji su vlasnici najpoznatiji hrvatski biznismeni. Svaki dan blokade granica i jednoj i drugoj privredi odnosi, po gruboj proceni, najmanje po milion evra, pišu Večernje novosti.
U nebranom grožđu su, između ostalih, "Dijamant", "Nexe beton" i "Atlantic grupa", čiji su vlasnici Hrvati, a posluju u Srbiji. Zrenjaninska fabrika ulja, u vlasništvu "Agrokora" Ivice Todorića druga je firma na spisku najvećih izvoznika u Hrvatsku.
"Nexe beton", Ivana Ergovića, osmi je na spisku firmi koje uvoze najviše robe iz komšiluka. Ova firma se dovodila u vezu i sa kćerkom bivšeg hrvatskog predsednika Stjepana Mesića. Navodno je imala udeo u vlasništvu.
“Trpimo veliku i nenadoknadivu štetu zbog problema sa zatvorenim graničnim prelazima sa Republikom Srbijom”, kaže Silvija Tomljanović iz "Nexe grupe".
“Zbog toga smo već kontaktirali sa nadležnima u Hrvatskoj s apelom za hitno rešavanje ovog problema. Osim znatne finansijske štete zbog gubitka prihoda i povećanih troškova, tu je i rizik zbog nemogućnosti ispunjavanja ugovorenih rokova isporuke, ali i osiguranja potrebnih repromaterijala i sirovina za redovno poslovanje naših fabrika u Srbiji i Hrvatskoj. U ovom trenutku, isporuka sve robe je otežana, odnosno onemogućena”, kaže on.
Među prvih 15 uvoznika je i "Atlantic grupa" Emila Tedeskog. On u Srbiji prodaje "cedevitu", "argetu", "koktu"… Zato i ne čudi apel biznismena iz komšiluka da se omogući protok robe i upozoravaju da je srpski kontraudar prejak udarac za hrvatsku ekonomiju. Samo čuveni "Kraš" godišnje na naše tržište plasira 2.000 tona slatkiša.
Gubitke lagano obračunavaju i srpske kompanije koje su orijentisane i na hrvatsko tržište. Takva je situacija u "Viktorija Oil", koji je prvi ne listi izvoznika.
“Zatvaranje granica nam predstavlja problem, zbog komplikovanja isporuke naših proizvoda kupcima u Evropi . Svakako smo aktivni i na hrvatskom tržištu i kao kupac i kao prodavac, pa to stvara dodatne probleme, ali je teško u ovom trenutku proceniti materijalnu štetu”, objašnjava Nikola Vujačić, direktor operacija "Viktorija grupe".
Predrag Bjelić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smatra da bi Srbija trebalo da se žali organima EU koji moraju izvršiti pritisak da njihova članica poštuje potpisane spoljnotrgovinske sporazume. Ako EU to ne učini, onda Srbija može preduzeti kontramere koje mogu voditi ograničenoj primeni SSP ili, u krajnoj liniji, njegovoj suspeziji i raskidanju:
Srbija je u zoni slobodne trgovine sa EU, jer ima potpisan SSP koji je važeći i osigurava slobodno kretanje robe i usluga između potpisnica. Granica Srbije i Hrvatske je i granica sa EU. U slučaju međunarodne trgovine, Srbija se mora žaliti organima EU, a ne Hrvatske, jer su granice carinske teritorije EU pod kontrolom EU institucija u Briselu u sklopu zajedničke spoljnotrgovinske politike Unije, pišu Novosti.
