Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Šta je dr Daniel Goleman naučio srpske menadžere

    Zahvaljujući Mokrogorskoj školi menadžmenta jedan od najpoznatijih svetskih psihologa, osnivač termina emocionalna inteligencija (EQ), dr Daniel Goleman održao je predavanje u Sava Centru, a bavio se temama poslovne empatije, odgajanja dece i medijima.

    Svoje interaktivno predavanje Goleman započinje obraćajući se mnogim direktorima i menadžerima u publici, pri čemu ih podseća da oni ne zapošljavaju kompjuterski program već osobu koja će njime upravljati. Zbog toga pravi lider mora posedovati EQ. Pričajući o liderima on ukazuje „Nije samo reč o tome da li dobro vodiš tim već i da li si dobar član tima“.

    Kada su u pitanju zaposleni on priča o tome da svako ima svoj trenutak i da je ono što će izdvojiti najbolje pažnja, odnosno fokusiranost na savlađivanje zadatka koji je pred vama. Kada ljudi pokrenu pozitivnu energiju, o kojoj je Goleman pisao još u svojoj prvoj knjizi nazivajući je ’flow’, i kada krene talas pozitivnih dešavanja, potrebna im je povratna reakcija odnosno afirmacija da su dobri. Tada je bitno da šef reaguje. Cilj lidera je da se stimulacijom dosegne ta tačka i da se u njoj ostane.

    Detaljnije razlaže svoju tezu ’socijalni mozak’ prilikom čega objašnjava da se do tada svaki mozak izučavao zasebno ali da nove studije pokazuju da kada su dve osobe u interakciji, njihovi mozgovi aktiviraju posebne receptore kojima međusobno komuniciraju. To je za nas neprimetno, spontano i nesvesno. Dakle, izuzetno je bitno kako će se lider postaviti prema zaposlenima jer će oni svakako sakupiti osećanja lidera. Ukoliko je lider neraspoložen ili negativan, poslovanje će biti lošije.

    Multitasking je mit“ naglašava dr Goleman. Očekivanja poslodavaca moraju biti razumna. Pažnja ljudi je ometena gomilom tehnike i obaveza. Ljudi danas dobijaju čak pet puta više informacija  nego pre deset godina. Mit treba razbiti shvatanjem da mozak ne radi dve stvari u isto vreme već da se veoma brzo prebacuje sa jedne na drugu. U poslu ne treba tražiti navodni multitasking jer je on loš za fokus.

    EQ je krucijalna stvar kada je reč o timskom radu. Problem današnje komunikacije je svakako odsustvo EQ, s obzirom da se ona vrši putem uređaja. Goleman opisuje dva tima inženjera koji su radili na istom projektu i komunicirali isključivo elektronski. Kada je šef zaključio da su rezultati tih vrednih ljudi loši, poslao ih je zajedno na vikend druženje na kojem nisu ni malo pričali o poslu samo su se upoznavali i zabavljali. Rezultati su bili vidljivi posle kratkog perioda, a ljudi su mnogo bolje komunicirali nakon upoznavanja.

    Kroz svoja dela on objašnjava da postoji tri vrste empatije:

    1. Kognitivna– razumeti kako drugi gledaju na svet i slati im informacije na njihov način, tako da oni razumeju.

    2. Emotivna– ja ošećam ono što ti osećaš, razumem te.

    3. Briga– to se empatija između roditelja i deteta ali bi trebalo da bude i između šefa i radnika. Šef treba da bude neko kome je radnik odan i lojalan, neko ko radnika čuva, štiti, razume i o kome brine.

    Goleman otkriva da, suprotno mišljenju mnogih, danas nije lošije nego pre. Naime, ukoliko idemo kroz istoriju nekada je od pet ljudi samo jedan znao da čita, dok ih je danas četvoro. Napredovali smo kada je u pitanju svest o empatiji, uveli smo mnoge zakone koji brane ljudska prava, prava dece, zaposlenih, nema robovlasništva i tako dalje. Druga strana komunikacione medalje su društvene mreže i mediji koji su novi komunikacioni kanali ali i veliki jaz kada su emocije u pitanju. Goleman objašnjava „Društvene mreže su dobre samo ukoliko već poznajete nekoga i na taj način pojačavate emociju“. Budućnost komunikacije vidi u hologramskom javljanju koja je za emocije svakako bolja od mejlova i poruka.

    Uspeh možemo dosegnuti kada se naučimo emocionalnoj samokontroli odnosno kako da upravljamo osećanjima. Strpljenje je bitnije od IQ-a i novca. Goleman podseća da su naši osećaji po pitanju posla, odnosno intuicija, veoma bitni. Ono na šta stavlja akcenat je edukacija najmlađih, učenje dece kako da upravljaju uznemirujućim emocijama. Smanjenjem negativnosti možemo stvoriti bolju generaciju koja će biti obazrivija ka ljudskom rodu ali se korist od učenja emocionalne inteligencije može primetiti i u akademskim rezultatima.

    Važno je stvoriti dobro poslovno okruženje i razumeti svoje kolege, zaposlene, šefove… Moramo to želeti i biti svesni svojih nedostataka. Ne rađamo sve svi sa visokim stepenom emocionalne inteligencije ali na njoj možemo raditi. Za kraj dr Daniel Goleman navodi „Možemo sistemski učiti da promenimo sve urođene navike“.

    Foto: BIZLife

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE