Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    (NE)OPRAVDANA PANIKA: Svetu preti nova kriza banaka?

    Cene deonica evropskih banaka potonule su od početka godine 20 posto, a pod pritiskom su i bankarski sektori drugih zemalja zbog pada cena nafte i sirovina, loših kredita, rekordno niskih kamata i zabrinutosti ulagača oko tržišta u razvoju.

    Od početka godine, deonice Deutsche banke potonule 40, a Credit Suissea 33 posto. U Italiji je pad cena u finansijskom sektoru toliko oštar da su ministri pokušali umiriti javnost tvrdnjama da su banke stabilne. A pod pritiskom nisu samo evropske banke, nego i američke, kao i u mnogim drugim zemljama.

    Nemački ministar finansija Volfgang Šojble rekao je da nije zabrinut zbog Deutsche banke, dok je njen direktor Džon Krajan poručio zaposlenima da je banka "čvrsta kao stena", da ima "snažan kapital" i da će "iskoristiti tu snagu da uveri tržišta u svoje kapacitete".

    Strah za zdravlje evropskog finansijskog sektora povećao se prošle nedelje, pošto su u prethodnom periodu akcije banaka zabeležile velike gubitke. Deonice evropskih banaka potonule su od početka godine 20 posto, a pod pritiskom su i bankarski sektori drugih zemalja zbog pada cena nafte i sirovina, loših kredita, rekordno niskih kamata i zabrinutosti ulagača u vezi tržišta u razvoju.

    STOXX Europe 600 indeks, koji uključuje sve najveće evropske banke, pada već šestu nedelju zaredom, što se nije dogodilo još od globalne finansijske krize 2008. godine. Pritom u protekloj nedelji snažno rastu troškovi osiguranja dugova evropskih banaka od mogućeg bankrota, koji su najviši od kraja 2013. godine.

    >>>>NOVO UPOZORENJE: Prezaduženi svet pred talasom bankrota

    Pritisak na bankarski sektor posledica je zabrinutosti investitora zbog nekoliko razloga, a prvi je oštar pad cena nafte i sirovina, koji počinje da se preliva na finansijski sistem, kao što je kolaps cena nekretnina uzdrmao taj sektor 2008. godine.

    Velike globalne naftne i rudarske kompanije imaju ogromne dugove, pa finansijskom sistemu prete veliki gubici ako se nastavi period niskih cena nafte i sirovina. Prema podacima američke firme Haynes and Boone, od početka 2015. godine samo u SAD u stečaju su završile 42 naftne kompanije, a biće ih još, kažu stručnjaci, jer da se cene nafte kreću ka najnižim tačkama u 12 godina.

    Američke banke, kao što su Wells Fargo, JPMorgan Chase i Citigroup, imaju milijarde dolara kredita plasiranih u energetski sektor i u poslednje vreme izdvajaju stotine miliona dolara u rezerve zbog mogućih gubitaka na kreditima naftnom i gasnom sektoru.

    Uz to, uskoro bi, kažu analitičari, mogla izbiti nova dužnička kriza, ali ovoga puta ne evropskih perifernih zemalja, nego zemalja izvoznica nafte i sirovina. Azerbejdžan već pregovara s MMF o pomoći. Venecuela i Ekvador su pred slomom, a u problemima su i Rusija, koja je u recesiji, kao i Saudijska Arabija.

    Upozoravaju i da bi politike najvećih centralnih banaka u svetu mogle povećati probleme. U okruženju s kamatama na gotovo nula posto, bankama je teško zarađivati na razlici između kamata na depozite i kamata na kredite.

    Tako ulagače najviše zabrinjava profitabilnost evropskih banaka, s obzirom na to da rekordno niske kamate blizu nula posto vrše pritisak na kreditne marže i podržavaju hroničnu krizu profitabilnosti banaka. Tim pre što su neke zemlje, poput Švajcarske, uvele negativne kamate što znači da banke moraju plaćati kamate na depozite koje drže na računima u centralnim bankama.

    "Pitanje loših kredita i smanjenih marži stvara izuzetno teško okruženje za evropske banke. A čini se da ulagači počinju shvatati da negativne kamate neće pomoći profitabilnosti sektora, koji još uvek leči rane od evropske dužničke krize", kaže Michael Hewson, analitičar u firmi CMC.

    Bankarski sektor je, takođe, pod pritiskom zbog smanjene likvidnosti na finansijskim tržištima, s obzirom na to da je američka centralna banka Fed ukinula programe kupovine obveznica 2014. godine, kojima je godinama na finansijska tržišta ubrizgavala svež jeftin novac.

    Lani je, pak, Fed po prvi puta od 2006. povećao ključne kamatne stope, što je povećalo troškove zaduženja mnogih zemalja u razvoju. Uz to, nova regulativa i kapitalni zahtevi za banke, uvedeni nakon globalne finansijske krize, smanjili su bankama mogućnosti trgovanja.

    Sve to trenutno vrši snažan pritisak na deonice banaka, ali analitičari kažu da se možda radi samo o neopravdano paničnoj reakciji ulagača na tržištima deonica. Moguće je, kažu, da se već za koju nedelju sektor oporavi, pa ne bi bilo prvi put da se pokaže da su cene deonica banaka pale previše u kratkom vremenu.

    Međutim, nisu sigurni ni da nastavak ovakvih trendova na finansijskim tržištima neće dovesti do nove krize bankarskog sektora.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE