Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Nama gubitak, strancima dobit

    Piše Milenko Vasović

    Može li se deliti dobit ako vam je firma u gubitku? Ova naopaka matematika moguća je samo ako poslujete u Srbiji.

    U jednoj domaćoj banci, označimo je sa “X”, poslednji završni račun (za 2014. godinu, za 2015. još nije gotov) dva puta je rađen. Prva verzija pokazivala je gubitak, ništa neobično jer je pomenuta  2014.  i za privrednike i za bankare  bila teška, baš kao i 2013. godina. Dosta banaka je poslovalo sa gubitkom, neke su i ugašene, pa minus kod naše banke, nije nikoga iznenadio. I taman kad su knjigovođe odahnule posle obavljenog posla, nastale su komplikacije. Ispostavilo se da banka “X” ne sme da posluje sa gubitkom.

    Zvuči besmisleno, ali u Srbiji se uvek nađe neko da besmislenost ugradi u ugovor.  Akcionari banke “X” su država Srbija i jedna evropska banka, za ovu priliku zvaćemo je “Y” . I gle, bankari iz “Y” banke smislili su kako da svoj novac zaštite , da im donosi uvek dobit, bez obzira na rezultate poslovanja banke “X”. Taman da banka “X” ode i u stečaj.

    Prepredenjaci iz “Y” banke uspeli su da ubede važne ljude u Srbiji i zaštite svoj interes uprkos zdravom razumu i interesima Srbije. Taj ugovor predviđa da se, srazmerno ulogu banke “Y” u banku “ X”  Evropljanima isplaćuje dividenda, odnosno godišnja dobit bez obzira na rezultate poslovanja. U praksi to znači da će se gubitak  banke” X”  uvećati za iznos ” dividend” “Y” banke. A na čiji račun, ko će to pokriti? Pa drugi akcionar – država Srbija, odnosno njeni poreski obveznici.

    Ko je smeo takav ugovor da potpiše? Pisac ovih redova taj ugovor nije video, ali zna se da ništa nije učinjeno bez znanja bivšeg ministra finansija Lazara Krstića (već ste ga zaboravili) i guvernerke Jorgovanke Tabaković. Da li je jedno od njih dvoje stavilo svoj potpis ili oboje , sada je  manje važno. Čak i da je potpisnik neko treći suština je u nameri, zašto je to učinjeno, zašto je na građane Srbije natovaren nečiji bonus, nečija dividenda, profit?  Kako ovde nije reč o hiljadama nego o milionima evra i štete su ogromne.

    I sad se vraćamo na završni račun sa početka teksta. Knjigovođe su gunđale, neki su se i krstili, ali džaba.  Kako se preuzeta obaveza mora poštovati urađen je i drugi završni račun u skladu sa ugovorom. Uknjižen je “dobitak”, fini ljudi iz “Y” banke su namireni, a sve je stavljeno pod oznaku strogo pov. Ali, pojavio se lokalni problem. I menadžment banke tražio je svoje, već kad su poslovali “pozitivno” tražili su isplatu godišnjih bonusa što im i ugovor o radu garantuje. E tu je neko presekao, “nema”, “ne može i gubici i bonusi”.

    Za strance ima, za našeg čoveka nema. Opet se ispostavilo da druge volimo više nego sebe. Ali neko je i u Srbiji imao korist od toga, ko – pogodite sami. Uostalom, nešto ćemo saznati i  kada “ X” banka bude prodata. 

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE