Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kako će se Srbija izboriti sa problematičnim kreditima (NPL)

    Piše: Miloš Čurović, partner u ODI Law Firm

    Slomom finansijskog tržišta 2008.g. u portfelj većine banaka širom sveta, ušli su problematični krediti (non-performing loans, skraćeno: NPL), koji beleže konstantni rast u godinama posle berzanskog kraha. Postojeći mehanizmi za rešavanje problematičnih kredita, više nisu bili dovoljni. Postupci naplate aktiviranjem sredstava obezbeđenja (najčešće hipoteka), zatim izvršni postupci, likvidacija i stečaj, nisu dali rezultate u zaustavljanju negativne ekonomske spirale.

    Države članice Evropske Unije su ovom problemu pristupile izmenom postojeće legislative i stvaranjem uslova za razvoj tržišta NPL-ova.  Formiranjem dobrih ili loših banaka, omogućeno je poslovnim bankama u problemima, da rasterete svoje bilanse i nastave sa svojim kreditnim aktivnostima, a koje aktivnosti bi dalje vodile ka oživljavanju tržišta roba i usluga, novom zapošljavanju i ozdravljenju ekonomije u celosti.

    Nemačka Federalna vlada je 2008.g. formirala FMS Wertmanagement, kao instituciju za nacionalizovanu Hypo Real Estate Holding AG (HRE Group), zatim slede formiranja “loših banaka” u Irskoj (NAMA-2009.g.), Španiji (SAREB-2012.g.), Sloveniji (DUTB-2012. g.).

    Prema statističkim podacima Svetske banke iz 2014.g. o nivou NPL u odnosu na ukupno date kredite, Srbija se nalazi na zabrinjavajućem trećem mestu (tabela od najgorih ka najboljim) sa 23%, odmah iza Kipra (45,4%) i Grčke (34,3%), a bolje od Srbije su Albanija (22,8) i Irska ( 18,7 %). Slovenija se nalazi u sredini tabele sa (11,7 %) a EU prosek je (8,2 %).

    Srbija je 2015.g. usvojila Strategiju za rešavanje problematičnih kredita (Strategija), zajedno sa akcionim planom za njeno sprovođenje, koja se sastoji u:

    (i) Jačanju kapaciteta banaka za postupanje sa problematičnim kreditima;

    (ii) Stvaranju uslova za razvoj tržišta problematičnih kredita;

    (iii) Unapređenju i promovisanju vansudskog restrukturisanja dugova i

    (iv) Unapređenju okvira za sudsko rešavanje dugova i hipoteke.

    Opravdano se može postaviti pitanje da li je Srbija zakasnila sa merama ili može da iskoristi dobru praksu zemalja koje su se ranije uhvatili u koštac sa ovim problemom, posebno zemalja kao što su Slovenija, Španija, Irska…?  Jedan od modela možda bi bio i proširenje kapaciteta Agencije za osiguranje depozita, koja se javlja kao stečajni/likvidacioni upravnik banaka i osiguravajućih društava u stečaju/likvidaciji.

    Jedan od zaključaka sa nedavno završene prolećne konferencije “NPL EUROPE 2016” London,  je da je problem mnogo kompleksniji od same promene legislative.

    Većina učesnika konferencije istakla je transparentnost procesa i kvalitet podataka kao preduslov za uspostavljanje tržišta NPL. Praksa je pokazala da je najveći problem nedostatak pravih informacija o nepokretnostima koje se javljaju kao sredstva obezbeđenja NPL.

    Srbija, već dugi niz godina pokušava da uredi stanje u oblasti koja se odnosi na nepokretnosti kroz konverziju prava korišćenja zemljišta u pravo svojine, pojednostavljenje dobijanja građevinskih dozvola, izmenu propisa o hipoteci i sl. Reforma katastra nepokretnosti kao osnovnog i javnog registra o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima, međutim, teče sporo i teško je proceniti kada će taj registar postati operativan servis u smislu zapadnih standarda.

    Da bi se napravila transakcija NPL, jednačina mora da ima što manje nepoznatih. Transparentost je bitna, jer prodavci moraju da znaju šta prodaju, a kupci šta kupuju. U tom slučaju raskorak u ceni (price gap) će biti manji.

    Preduslovi za pripremu prave informacije su transfer znanja, due diligence, formiranje strategija i platformi kao i savetodavne aktivnosti.  Banke, kompanije i državne agencije (npr. Agencija za osiguranje depozita) moraju da pripreme proizvod po zapadnim standardima ukoliko žele da uopšte dođe do transakcije NPL. Finansijske i pravne analize, zajedno sa IT servisom (formiranje Data room i sl.) su alati u pripremi proizvoda za tržište.  Kompanije dužnici trebaju savetodavnu pomoć pri izboru strategije oporavka.

    Svi učesnici (Banke, Kompanije, Agencije, izvršna, zakonodavna i sudska vlast) moraju da urade domaći zadatak i pripreme se za ulazak na tržište NPL-ova. Kao što je navedeno u Strategiji, pitanje problematičnih kredita treba da se rešava na održiv način kako bi bankarski sektor bio u potpunosti u stanju da obnovi kreditiranje ekonomski održivih privrednih subjekata.

    Izvor: BIZLife

    What's your reaction?

    Komentari

    • Tamara Djukanović, bussines analyst

      Ovo je ozbiljan problem u Srbiji i moraće da se veoma predano rešava.Trebalo bi formirati posebno radno eksperata da se isključivo bavi ovom temom.

    • Aleksandar Boskovic

      Problem je ozbiljan i dobro je da se ova tema na ovaj i slicne nacine konacno i u pravom smislu( znacaju) otvori. U suprotnom ce i mogucnost blagovremenog rjesavanje biti dovedena u pitanje. Mislim da nas region, a obzirom i da je kod nas kriza kasnila, ima jos sanse da se izbori sa ovim za sve nas nacionalnim problemom. Posledica ce biti samobje pitanje njihove tezine..

    • suits

      Veoma dobra dijagnoza problema. Treba odmah delovati kako bi ovaj problem resio kroz institucinalne okvire jer je to interes svih stakeholdera na koje se ovaj problem odnosi i na koje utice. (Drzave,trzista,MSE, a pre svega krajnih korisnika). Veliki doprinos u tome mogu da daju pravni savetnici.

    • Dado Salković

      Odličan članak...bravo Bato!!!

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE