Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    „Odgovarate na mejlove nakon posla? Imate pravo na neograničen odmor“

    „Hajde molim te, samo baci pogled na mejl“, „Samo zvrcni klijenta da proveriš“, „Znam da nije radno vreme, ali…

    Ko nije čuo ili video ove rečenice a da je uveliko bio kod kuće ili na odmoru? Imamo osećaj da smo privilegovani što možemo da komuniciramo uvek i svuda, ali, nismo li time i ograničeni? Ne postoji više jasna granica između posla i kuće, radnog i slobodnog vremena. Pa tako više i ne (bi trebalo da) postoji odmor u tradicionalnom smislu.

    Doktor Travis Bradberry, dobitnik nagrade za najprodavaniju knjigu „Emotional Intelligence 2.0“ i suosnivač „TalentSmart“ – vodeće kompanije koja obezbeđuje testove emocionalne inteligencije i obuke, i to za 75 odsto kompanija koje su na listi ’Fortune 500’, kaže da ako odgovaramo na mejlove nakon radnog vremena, onda bi trebalo da imamo neograničen odmor. Evo kako to u praksi izgleda.

    Od 2004. godine, zaposleni u Netflixu mogu da uzmu koliko god žele dana odmora. Imaju slobodu da odluče kada žele da se pojave na poslu, kada da uzmu slobodno, i koliko će im vremena biti potrebno da završe posao. Kako rezultati pokazuju, ovo nije nimalo naškodilo Netflixu. Od kada je počela da se primenjuje ova politika, uvećali su svoj udeo na tržištu na preko 51 milijardu dolara.

    Samo zato što u Netflixu ima više fleksibilnosti, ne znači da ima manje odgovornosti. Zaposleni moraju da drže svoje nadređene u toku, a od njih se očekuje da rade na veoma visokom nivou. Dobro urađen posao je toliko ukorenjen u kulturi poslovanja Netflixa da se nagrađuje velikodušnom otpremninom.

    Odmor

    Odmor

    „To ću čim dođem kući“

    Dok je Netflix još imao staru ’politiku odmora’, zaposleni su postavili važno pitanje: „Ne računamo vreme koje potrošimo izvan kancelarije – kao na primer vreme koje potrošimo odgovarajući na mejlove od kuće i za posao koji radimo noću ili vikendima – zašto bismo onda uopšte pratili vreme koje provedemo van posla?
    Menadžment je imao sluha za ovu dilemu. Nisu mogli da opovrgnu jednostavnu logiku koja se krije iza ovog pitanja.

    Ako se vratimo u eru industrije, kada su radnici stajali za pokretnom trakom od 9-17 časova, plaćanje po učinku u jedinici vremena imalo je smisla. Sa napretkom u tehnologiji, to više nije slučaj. Ljudi rade kada posao to iziskuje, gde god da su. Ne postoji više takva stvar kao što je ’nakon radnog vremena’.
    odmor2
    Sada radimo u ’ekonomiji učešća’, gde se rad meri i plaća za ono što se ’proizvede’, odnosno uradi. Ipak, kada iskrsne pitanje slobodnog vremena, kao da smo i dalje u industrijskoj eri, gde su ljudi plaćeni za vreme koje provedu na poslu. To može ozbiljno da demotiviše.
    Dok je Netflix jedna od prvih američkih kompanija koja je primetno primenila politiku neograničenog odmora, ideja nije odatle potekla. Brazilska kompanija Semco, bez mnogo pompe, nudi neograničen odmor zaposlenima već više od 30 godina. Kada je ova politika odmora pokrenuta 1981. godine, Semco je bila kompanija vredna četiri miliona dolara. Sada vredi milijardu dolara.

    „Čim budem za računarom“

    Manje od jedan odsto američkih kompanija usvojilo je politiku neograničenog odmora.
    Postavlja se pitanje da li su Amerikanci radoholičarska nacija ili izbegavaju da idu na odmor jer se plaše da će biti viđeni kao manje posvećeni poslu, manje motivisani, i na kraju krajeva, strahuju da će izgubiti posao. To i ne čudi jer je 8,8 miliona ljudi izgubilo svoje poslove između 2008. i 2010. godine, i strah konstantno visi u vazduhu. Treba li pominjati taj strah koji je stalno prisutan i u Srbiji?
    odmor1Ono što je takođe porazno jeste da prema određenim anektama, od onih koji odu na odmor 61 odsto planira da radi, njih 38 odsto planira da proverava mejlove, da pristupa dokumentima vezanim za posao 32 odsto, tekstove vezane za posao pratiće 24 odsto, 20 odsto njih ispunjavaće zadatke koje im traži šef, klijenti ili kolege.

    Dok mi raspravljamo o radu na odmoru, mnogi stručnjaci upozoravaju da 5-6 dana odsustva sa posla nije odmor već ’pauza’, predah, kratko menjanje lokacije, izmeštanje… Pravi odmor traje barem dve nedelje. Najbolje mesec dana.

    „Dostupna sam i na odmoru“

    Sloboda daje ljudima toliko snažan osećaj pripadništva i odgovornosti da, kao i vlasnici biznisa, mnogi završe tako što uopšte ni ne odu na odmor. Potpuno paradoksalno, poslodavci koji su pokrenuli neograničen odmor, takođe su morali da ohrabruju ljude da zaista i uzmu slobodne dane.

    Iako radoholičari mogu da izgledaju dobro ’na papiru’, to nije ono što pametne kompanije žele. Pametne kompanije znaju da kada zaposleni uzmu slobodno vreme da bi se odmorili, posebno kada imaju slobodu da uzmu vreme kada im je potrebno, vraćaju se na posao još kreativniji i produktivniji. Finansiranje slobodnog vremena zaposlenih je dobro potrošen novac.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    Piše: Nada Veljković

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE