Srbija i Hrvatska: U njenim cipelama
Piše: Nataša Mijušković
Ko je naterao Srbiju i Hrvatsku da potpišu Deklaraciju o unapređenju odnosa? I da li su dve zemlje potpisale Deklaraciju da bi odobrovoljile Brisel, uoči Samita o Zapadnom Balkanu koji se 4. jula održava u Parizu? Malo se veruje u iskrene namere i Beograda i Zagreba, još manje da će makar deo potpisanog biti ispunjeno. Najviše je onih koji se pitaju kako o dokument potpisuju predsednica zemlje čija je Vlada upravo pala i mandatar druge države. Najmanje je onih koje zanima šta piše u Deklaraciji – a to su Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji.
A potpisano je da su dve zemlje spremne da zajedno rešavaju pitanja koja u poslednje vreme muče celu planetu, ili bar njen dobar deo, poput međunarodnog terorizma i migrantske krize. Prve, i najbitnije tačke Deklaracije, jesu pitanja koja dve zemlje ne rešavaju više od deceniju i po. I proteklih godina bilo je sporazuma i mešovitih komisija ali, tvrde dvoje zvaničnika, bez uspeha – „jer nije bilo političke volje, kao sada“. Najveći test, posebno za Hrvatsku, biće zaštita manjina. Ne samo zato što je Srba mnogo više u Hrvatskoj nego Hrvata u Srbiji, već zato što im je, iako hrvatska predsednica to negira, često nemoguća misija da ostvare osnovna ljudska prava u najmlađoj članici Evropske unije. Potragu za nestalima, o čijem se broju ne slažu (Hrvatska u svoje nestale ubraja i Srbe, hrvatske državljane) obe zemlje izdvajaju kao prioritetno humanitarno pitanje. Veliki test za dve države biće sukcesija u kojoj se nije daleko odmaklo i, još veći, pitanje granice od Bačke Palanke do tromeđe sa Mađarskom koja ide Dunavom. Srbija zastupa stav da bi granična linija trebalo da bude povučena sredinom toka reke,a Hrvatska insistira da granica bude linija koja razdvaja katastarske opštine. Iako je reč o 145 kilometara granice suština spora je, zapravo, u oko 10 000 hektara zemljišta u Srbiji, koji katastarski pripadaju Hrvatskoj i oko 3 000 hektara na hrvatskoj obali koje knjiži Srbija. Izjave o granicama od pre dvadesetak godina su zaboravljene, baš kao i prošlogodišnji „lapsusi“ o „Vojvodini i Srbiji“. Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović, danas, svesni da razgovori neće biti laki, ali saglasni da nijedna zemlja nema teritorijalnih pretenzija prema drugoj, ne beže od međunarodne arbitraže.
Ko je dopadljiva a praznoglava a Megi, a ko pametna i iskompleksirana Rouz iz filma „U njenim cipelama“, nije tema ove priče. Pitanje je samo da li im je isti broj obuće kako bi „Hrvati češće ulazili u srpske, a Srbi u hrvatske cipele“. Ako se pitaju Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji, to će se i desiti, makar ih one ponekad nažuljale i napravile poneki plik.
https://www.bizlife.rs/vesti/dejt-dana-premijer-sa-ruzom-foto-prica/
Izvor: BIZLife