Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Zašto naučnici ne mogu da dižu kredite?

    Bez obzira na to što im je poslodavac država, što imaju redovna i pristojna primanja, naučnici, istraživači, asistenti na fakultetima i doktori nauka nisu poželjni klijenti banaka, jer nemaju stalno zaposlenje.

    Za banku, oni su izjednačeni s klijentima koji rade na crno. U istoj situaciji su i oni kojima je poslodavac neko udruženje ili nevladina organizacija.

    Jer, kada bismo svi bili klijenti po meri srpskih bankara, svi bismo imali stalni posao u jakoj firmi, koja nikada nije u blokadi, sa dobrom platom koja redovno leže na prepun račun. U tom slučaju svaka banka rado bi nam dala kredit.

    „Naučni sam saradnik istraživač na državnom fakultetu i angažovana sam na projektima. Iako oni traju po pet-šest godina, ja svake godine imam prekid u radnom stažu od mesec dana, pošto je takav ugovor.“

    Upravo zbog ove rupe u stažu ne mogu da dobijem nijedan kredit od banke. Ponudili su mi samo mogućnost gotovinskog zajma na 11 meseci, priča jedna Beograđanka, što govori da solidni prihodi godinama unazad nisu dovoljna garancija za otplatu kredita.

    Takva je poslovna politika banke, kaže kreditni savetnik u jednoj beogradskoj banci. Za bilo kakav zajam, morate da imate redovna primanja, stalan posao i to minimum šest meseci ako je reč o gotovinskom, odnosno godinu dana u istoj firmi ako konkurišete za stambeni kredit. Dalje, vaš poslodavac mora da posluje pozitivno, pogotovo ukoliko planirate da se zadužite na dugi rok.

    Na pitanje da li je bilo slučajeva da se odobri kredit klijentu zaposlenom u nekom neprofitnom udruženju koje nije „juče nastalo“, ipak odgovara potvrdno. To je više izuzetak nego pravilo. Pod uslovom da udruženje ima pozitivne završne račune i da klijent redovno prima zaradu, potrebne su, najčešće, i dodatne garancije, navodi on.

    Banka mi traži dodatne garancije da bi mi odobrila stambeni zajam, iako imam stalni posao, redovna primanja i već jedan stan u svom vlasništvu. I uz sve to, još je neizvesno da bi moj zahtev prošao njihov kreditni odbor, kaže K. L. iz Beograda, zaposlena u jednom neprofitnom udruženju.

    Banke će morati da promene svoj stav prema članovima civilnog društva. Mi nismo ništa lošiji klijenti od drugih ljudi koji rade u javnom ili privatnom sektoru i već su uveliko prezaduženi.

    Izvor: Novosti

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE