Hrvatska: Ulaskom u EU vino će pojeftiniti?!
Ove je godine berba grožđa počela ranije, a mogla je biti vrlo dobra da nije bilo velike suše, koja je više pogodila vinograde u Dalmaciji i Istri nego u Slavoniji. Dalmatinski vinogradi, posebno oni na ostrvima imaju, naime, manje zemlje pa vinova loza ne može dalje izdržati bez vlage i kiše, koje ove godine nije bilo dovoljno.
U Hrvatskoj se uzgaja 31 sorta vinskoga grožđa, a najzastupljenije su graševina, malvazija istarska i plavac mali. Računa se da bi na godinu trebalo proizvoditi 1000 vagona graševine te 500 vagona malvazije i plavca malog. Te tri sorte čine gotovo 50 posto domaće proizvodnje grožđa, odnosno vina, dok ostalih 28 nije zastupljeno s više od tri posto. Međutim, otkupna cena grožđa od samo 2,5 kune po kilogramu ono je što više muči vinogradare. Traže zaštitnu cenu od četiri kune po kilogramu da bi mogli pokriti troškove, koji nisu mali. Reč je o 30.000 do 40.000 kuna po hektaru vinograda.
Podsetimo, pre tri godine otkupna cena grožđa bila je pet kuna po kilogramu. Sada toliku cenu mogu dobiti samo oni uzgajivači koji imaju ugovore s vinarijama, ali i prvu klasu grožđa. U ceni grožđa velik je udeo amortizacije i repromaterijala, koji ga osetno poskupljuje. Pritom ga ne prati otkupna cena na tržištu vina, jer ga ima viška, a i velik je uvoz jeftinijeg vina iz sveta.
Međutim, cena vina proizvedenog u Hrvatskoj već je dugo ista, a takva će i ostati sve do ulaska naše zemlje u Europsku uniju. Posebno se to odnosi na cene butelja, koje bi od rinfuznog vina trebale biti skuplje samo za troškove ambalaže i punjenja.
U sklopu zatvaranja poglavlja 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj, Hrvatska je prijavila da ima registrirano 34.000 hektara vinograda, što je važno jer kad se uđe u Europsku uniju, nema sadnje novih vinograda, a čak se i potiče krčenje starih. Reč je o statističkom podatku DZS-a. Novi, pak, sustav ARKOD evidentirao je nešto manje – oko 27.000 hektara vinograda. Ipak, cilj projekta uspostave Vinogradarskog registra u Hrvatskoj, koji je novina i u zemljama EU-a, jest stvaranje jedinstvene baze podataka vinogradarstva i vinarstva kojim će se omogućiti praćenje i provera potencijala proizvodnje vina za tržište. Registriranih vinograda je oko 150.000, a većina ih je površine do pola hektara, što ukazuje na to da je jako puno onih koji se vinarstvom bave iz tradicije ili hobija, pri čemu znatan dio proizvedenog vina ostaje na obiteljskom gospodarstvu. Prema Upisniku proizvođača grožđa, uneseno je oko 18.000 proizvođača vina i voćnih vina koji poseduju oko 20.000 hektara vinograda. Ali, reč je samo o vinogradarima i vinarima koji svoje vino stavljaju na tržište. Sav nadzor vezan uz veličinu vinograda mora se zasnivati prije svega na Vinogradarskom registru. Naime, uredbom Europske komisije propisano je da države članice EU-a vode registar s ažuriranim podacima o veličini površina pod vinogradima, koja mora biti u bazi podataka. Vinogradari se nadaju da će Vinogradarski registar smanjiti papirologiju, ali i uvesti više reda na domaće tržište vina. Naime, zadnjih je godina znatno povećan udeo trgovinske razmene vina u odnosu na domaću proizvodnju. Razmena je povećana 14 posto, pri čemu je uvoz, količinski promatrano, višestruko veći od izvoza.
