Berba šljive pred završetkom, otkupne cene niske

U Podrinju je berba šljive pred samim završetkom i mada je rod znatno obilniji nego prošlogodišnji, proizvođači tvrde da su ostvarili skroman prihod prodajom tog voća koje su zbog niskih otkupnih cena u većim količinama namenili za rakiju.
Stručnjak za voćarstvo i vinogradarstvo u Zavodu za poljoprivredu u Loznici Zlatica Krsmanović rekla je danas za Tanjug da je na području njihovog delovanja, znatno ranije nego inače, zbog sušnog i izuzetno toplog leta, berba šljive pred samim završetkom.

Prema njenim rečima, šljiva je dobro rodila, posebno u odnosu na prošlu godinu, ali je kvalitet neujednačen, a na to su uticale ne samo klimatske prilike nego i kvalitatitvne osobine zasada, sortiment, starost i primenjene agrotehničke mere.

Šljivici na nižim nadmorskim visinama su zbog visokih temperatura i nedostatka vlage veoma rano završili vegetaciju sa plodovima slabijeg kvaliteta, dok su u brdskim predelima intenzivni zasadi dali obilan i kvalitetan rod, a prinos je bio od 10 do 50 kilograma po stablu navela je Krsmanoivić.

Ona je ukazala na tvrdnje proizvođača da većina nije bila zadovoljna prihodima od te proizvodnje uz objašnjenje da se otkupna cena šljive kretala od osam do 14 dinara za kilogram, što je, kako su ocenili, malo, dok su jedino rane sorte dostizale cenu od 20 do 25 dinara po jedinici mere.

Niske otkupne cene, kako je isticala većina poljoprivrednika koji imaju zasade šljive, bile su glavni razlog da najveći deo količine roda kojom su raspolagali izdvoje za proizvodnju rakije od koje očekuju bolji prihod, navela je Krsmanović.

Ona je primetila da se na prostoru delovanja Zavoda, a to su teritorije Loznice, Krunja, Ljubovije i Malog Zvornika, šljiva odavno gaji, a da u tom delu Srbije još nema kapaciteta za industrijsku preradu i da šljivu za te potrebe otkupljuju preduzća sa drugih područja.
 
Posle stupanja na snagu novog Zakona o alkoholnim pićima, u tom delu Podrinja su načinjeni prvi koraci u pravcu podizanja destilerija što bi moglo da ima višestruk značaj, pre svega za poljoprivredne proizvođače, smatra Krsmanović.
 
Ona je podsetila da se na području delovanja Zavoda šljivici prostiru na 4 354 hektara i ukazala da je mali deo te površine pod intenzivnim zasadima u kojima se primenjuje savremena tehnologija i potpune agrotehničke mere.
 
Ubuduće bi trebalo posvetiti punu pažnju izboru kvalitetnih sadnica, traženom sortimentu i pravilnom izboru parcela za podizanje zasada šljive kako bi uz primenu savremenih tehnologija i kompletne agrotehnike mogli da se ostvare obilan i kvalitetan rod i norme o bezbednosti hrane smatra Krsmanović.