Najhladniji delovi Zemlje najbolji za skupljanje solarne energije
Prema novim istraživanjima, neki od najhladnijih predela na Zemlji imaju najbolji potencijal za proizvodnju električne energije koristeći fotonaponske solarne kolektore. Tu su uključena područja Himalaja i Anda.
Dva su osnovna razloga za to:
1. nalaze se na velikim visinama zbog čega su više izložena sunčevom svetlu;
2. neke vrste solarnih ćelija koje se koriste u kolektorima na nižim temperaturama proizvode više električne energije.
Ovaj je drugi razlog posebno zanimljiv budući da je većina solarnih kolektora zapravo u velikoj mjeri izložena sunčevom svetlu, odnosno zagrijavaju se tokom celog dana. Upravo je velika toplina koja nastaje od izloženosti suncu krivac za degradaciju solarnih ćelija. Budući da solarne ćelije ne pokazuju nikakvu degradaciju ako nisu izložene toplini, može se pretpostaviti da bi njihov radni vek u hladnim predelima bio duži nego u toplim krajevima. Ipak, hladniji krajevi donose druge opasnosti poput olujnog vremena pri čemu mogu nastati fizička oštećenja solarnih kolektora zbog udara čestica prašine ili drugih materijala nošenih snažnim vetrom.
Prema nekim izračunima, prekrivanje 4% Himalaja ili 12.000 kilometara kvadratnih s današnjim fotonaponskim kolektorima zadovoljilo bi godišnje potrebe Kine za energijom. Kina kao najveći svetski potrošač energije godišnje potroši 4.190 TWh električne energije, dok je sa 3.741 TWh potrošene energije prati SAD.
U stvarnosti, ne navodeći sada druge probleme, postavljanje solarnih elektrana velikih dimenzija u hladnim planinskim predelima moglo bi biti preskupo i nepraktično. Međutim, ove spoznaje bi mogle pomoći da se i u tim krajevima instaliraju male i delotvorne solarne instalacije koje će olakšati život u ruralnim sredinama u srcima visokih planina.
