Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Globalni rast upotrebe GM useva

    Globalno usvajanje genetski modifikovanih (GM) useva se nastavlja „neviđenim tempom“, sa novo-zasejanih 12 miliona hektara u 2011. godini, uglavnom u zemljama u razvoju, prema industrijskom izveštaju o komercijalizovanim biotehnološkim usevima.
     
    Šest EU država – Španija, Portugal, Češka, Poljska, Slovačka i Rumunija – zasadile su rekordnih 114,490ha Bt kukuruza u 2011. – ali nedavna odluka BASF-a, vodeće svetske hemijske kompanije, da napusti komercijalnu kultivaciju u Evropi pokazuje trenutni otpor, zaključuje se.

    „Evropa jednostavno ne ide u korak sa svojim globalnim konkurentima“, žali se predstavnik biotehnološke industrije, EuropaBio. U svetu je prošle godine zasejano 160 miliona hektara – rast u odnosu na 148 miliona ha u 2010. – od strane 16.7 miliona farmera u 29 zemalja.

    Nevladina organizacija za zaštitu životne sredine, Food & Water Europe, ne predviđa svetlu budućnost GM sektoru. U prilog tome ide i činjenica da je nakon odluke BASF-a da se fokusira na neevropsko tržište, Monsantonajavio da će prekinuti prodaju MON810 kukuruza u Francuskoj 2012. godine „ili kasnije“, dok vlada nastavlja da podržava zabranu – uprkos tome što je vrhovni sud proglasio potez nelegalnim.

    Ograničena upotreba zemljišta u EU

    Greenpeace tvrdi da su „široko javno suprotstavljanje“ i ekološke zabrinutosti vlada, naučnika i farmera doveli do toga da je prošle godine samo 0.06% poljoprivrednog zemljišta EU korišćeno za gajenje genetski modifikovane hrane – u odnosu na preko 4% za organsku poljoprivredu.

    Samo dva GM proizvoda trenutno imaju dozvolu za gajenje u EU, Monsantov MON810 kukuruz i BASF-ov Amflora krompir – njegov skrob se koristi u industrijskoj proizvodnji kao sredstvo za zgušnjavanje za papir, lepak i tekstil.

    Španija je posejala 85% MON810 u odnosu na prošlu godinu, dok su Nemačka i Švedska posejale 17 hektara Amflora krompira, navodi se u izveštaju, dovodeći GM proizvodnju Unije na 114.507 hektara. Još 22 biotehnološka proizvoda čekaju odobrenje za setvu.

    Izveštaj navodi studiju Univerziteta u Redingu koja pokazuje da, ako bi se transgenetski kukuruz, pamuk, soja, uljana repica i šećerna repa gajili tamo gde postoji agronomska potreba ili korist, marža poljoprivrednika bi porasla „između 443 i 929 miliona evra godišnje“.

    Zemlje u razvoju preuzimaju primat

    SAD ostaje najveći proizvođač sa 69 miliona hektara, ali zemlje u razvoju duplo brže usvajaju nove tehnologije od industrijskih zemalja – gajeći 50% svih GM useva prošle godine. Predviđa se da će površina pod genetski modifikovanim sortama u zemljama u razvoju premašiti onu u industrijskim zemljama.

    Ipak, SAD, Kanada, Brazil i Argentina i dalje čine preko 80% proizvodnje svih genetski modifikovanih proizvoda, uprkos šesnaestogodišnjoj „agresivnoj komercijalizaciji“, tvrdi Greenpeace.

    Nedavni pokušaji da se uvede GM pirinač u Kini i plavi patlidžan u Indiji su propali.
     

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE