Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Vetar u leđa razvoju agrara i trgovine

    Podatak da su od početka 2012. godine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i trgovine Srbije potpisali ugovore o saradnji sa predstavnicima Makedonije, Crne Gore, Turske, Danske, a pre nekoliko dana i Bosne i Hercegovine, svakako ohrabruje. Utoliko pre, što bi svaki od tih ugovora mogao da bude impuls razvoja jednog od najperspektivnijih sektora kakav je agrar, ali i značajna podrška procesu uklanjanja trgovinskih barijera sa zemljama u regionu.

    Naravno, ukoliko ugovorene obaveze ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru. Poslednji u nizu sporazuma ministar poljoprivrede, Dušan Petrović, potpisao je krajem prošle nedelje i to sa predstavnicima BIH. Procenjuje se da će to olakšati trgovinsku razmenu između Srbije i Federacije BiH, jer će hranom moći da se trguje bez necarinskih barijera. Reč je o sporazumima o saradnji u oblasti zaštite bilja i o priznavanju i prihvatanju dokaza o ispunjenosti propisanih uslova o hrani i hrani za životinje mešovitog i biljnog porekla.

    – Napravili smo važan korak u uspostavljanju novog načina trgovine između Srbije i BiH, i ubuduće ćemo se suočavati sa manje nevolja i nepotrebnih formalnosti kada je reč o trgovini hranom. Ovi sporazumi predstavljaju i veliki podsticaj za naše privrede jer priznajemo jedni drugima nalaze akreditovanih laboratorija – izjavio je Petrović.

    Uklanjanje necarinskih barijera od posebnog je značaja za mala i srednja preduzeća a slični sporazumi potpisani su i sa Makedonijom i Crnom Gorom. Na ovaj način regionalni sporazum o slobodnoj trgovini u regionu CEFTA koji je potpisan pre pet godina počinje da se primenjuje i u praksi. Prema rečima Vojislava Stankovića, savetnika predsednika Privredne komore Srbije, ovi sporazumi će trgovinsku razmenu Srbije i zemalja u okruženju učiniti još dinamičnijom.

    – To će, takođe, znatno smanjiti troškove, a poseban značaj ima i to što ovi sporazumi podrazumevaju priznavanje referentnih laboratorija. Sve to omogućiće više oblike saradnje, i pre svega, dalju liberalizaciju trgovine, podizanje konkurentnosti na viši nivo i zaštitu proizvoda – naglašava Stanković.

    Za kompaniju PepsiCo, u okviru koje posluje Marbo produkt koji ima fabrike u Bačkom Magliću, ali i u Laktašima u Bosni i Hercegovini, svaki sporazum usmeren ka pojednostavljivanju izvozno-uvozne procedure je dobrodošao. S tom konstatacijom slaže se i Danilo Drobnjak, direktor korporativnih poslova za Zapadni Balkan kompanije PepsiCo.

    – S obzirom na to da smo najveći otkupljivači industrijskog krompira ne samo u Srbiji, već i u Bosni i Hercegovini, promet ove, za nas jedne od osnovnih sirovina, između dve države obavlja se u kontinuitetu. Problem je, međutim, što smo prisiljeni da obavljamo duplu proceduru. To konkretno znači da se fitosanitarne analize koje prate izvoz robe iz Srbije u BiH rade i u Srbiji i u BiH. Dakle, iako dobijemo ovde ispravan fito-sertifikat, analize se moraju raditi i u BiH – ističe Drobnjak.

    Ovakve stvari koje bi novim sporazumima trebalo da budu otklonjene usporavaju promet, napominje naš sagovornik, i nisu u skladu sa zahtevnom dinamikom proizvodnje za izvoz, koju dosadašnje paralelne procedure često ne mogu da isprate.

    – Ukoliko sporazumi omoguće skraćivanje birokratskih procedura i implementaciju ove prakse i na terenu, to će svakako biti u skladu sa potrebama savremenog poslovanja i samim tim, u interesu privreda u regionu. Mi pokrivamo tržište Zapadnog Balkana, odnosno zemlje bivše Jugoslavije i Albaniju i zato pozdravljamo svaku vrstu aranžmana usmerenih na uklanjanje necarinskih barijera – naglašava Danilo Drobnjak.

    Osim sporazuma koji bi trebalo da unaprede trgovinsku razmenu Srbije i BiH i povećaju promet od približno dve milijarde evra, Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je sporazume o saradnji i sa Makedonijom. Ilustracije radi, prošle godine je na tržište Makedonije plasirano agrarnih proizvoda u iznosu od 180 miliona dolara. Samo u prvih deset meseci 2011. vrednost robne razmene između Srbije i Makedonije premašila je 700 miliona dolara, pri čemu trećinu ukupnog izvoza čine poljoprivredni proizvodi. Sporazum o fitosanitarnoj i veterinarskoj saradnji između Srbije i Makedonije trebalo bi da poveća vrednost robne razmene. „Prošle godine smo ostvarili izvoz od 180 miliona dolara, dok je uvoz dostigao 100 miliona dolara. Ovaj Sporazum je zato izuzetno dobar i nadam se da će pomoći da privredni ambijent u obe zemlje bude još bolji“, rekao je ministar poljoprivrede Dušan Petrović, nakon potpisivanja sporazuma sa makedonskim ministrom poljoprivrede Ljupčetom Dimovskim.

    Početkom februara Ministarstvo je potpisalo sporazum o saradnji i sa Danskom. Tim sporazumom predviđeno je da Danska investira devet miliona evra u unapređenje proizvodnje i preradu voća u nerazvijenim krajevima, uglavnom, na jugu Srbije. Vlada Danske će u realizaciju tog programa uložiti 5,35 miliona evra, obaveze Vlade Srbije iznose 3,3 miliona evra, dok će lokalne samouprave izdvojiti 300.000 evra. Osim toga, poljoprivrednici bi trebalo da dobiju bespovratnu pomoć za podizanje najsavremenijih zasada jagodičastog i bobičastog voća, kupovinu opreme i hladnjača, a u planu je i obuka. Ovim projektom, koji će, kako je najavljeno, biti okončan 2014, obuhvaćeni su proizvođači iz Pčinjskog, Jablaničkog, Topličkog, Nišavskog i Pirotskog okruga.

    Za poljoprivredni sektor Srbije od ogromnog značaja mogla bi da bude i saradnja sa Turskom, koja je prošle godine zabeležila jednu od najvećih stopa privrednog rasta u Evropi. Prvi korak ka uspešnoj saradnji sa zemljom koja ima razvijenu poljoprivredu, naročito na jugu zemlje gde zahvaljujući plodnom zemljištu uspevaju najrazličitije sorte voća i povrća, načinjen je pre dve godine, potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini. Izvoz iz Srbije u Tursku povećan je u 2011. za 80 do 90 odsto, dok je deficit na srpskoj strani smanjen.

    – Postoji ogroman prostor za unapređenje saradnje u oblasti poljoprivrede i to u svim sektorima od biljne proizvodnje, preko stočarstva, vodoprivrede i naučne saradnje – rekao je Petrović. Dosadašnja robna razmena između Turske i Srbije bila je 500 miliona evra, pri čemu vrednost srpskog izvoza iznosi samo 50 miliona evra. Poljoprivreda bi mogla da bude jedan od ključnih sektora koji bi mogao da popravi ovaj odnos u međusobnoj trgovini ovih dveju zemalja.

    Najznačajniji partneri

    – Podaci o spoljnotrgovinskoj razmeni govore da Bosna i Hercegovina učestvuje u izvozu Srbije sa 22 odsto, Crna Gora sa 13, a Makedonija sa 11 odsto. U odnosu na ostale zemlje potpisnice CEFTA sporazuma to je 43 odsto, što znači da su upravo te zemlje najznačajniji partneri Srbiji. Značaj unapređenja te saradnje je utoliko veći ako se zna da mi u susedne zemlje izvozimo robu koju još uvek ne možemo da plasiramo na tržište Evropske unije – komentariše za Danas Vojislav Stanković, savetnik predsednika Privredne komore Srbije.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE