Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Na radio terapiju se čeka i četiri meseca

    Stopa smrtnosti onkoloških pacijenata u Srbiji veća je nego u razvijenim zemljama, jer se kod većine bolest dijagnostikuje kasno, izjavio je Tanjugu direkor Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije prof. dr Zoran Rakočević.

    On je naglasio i da rezultate efikasnog lečenja kvari i to što se u pojedinim onkološkim centrima na zračnu terapiju čeka i do četiri i po meseca.

    "Optimalno vreme za početak radio terapije je četiri do šest nedelja po završetku operativnog zahvata. Sve preko toga prolongira, kvari rezultate efikasnosti lečenja", naglasio je Rakočević koji je predsednik Stručne komisije Ministarstva zdravlja za onkologiju.

    Od 12 postojećih zračnih aparata, kako je objasnio, sada je u funkciji deset, dok su po jedan aparat u Nišu i Kladovu u kvaru. "Nabavkom još četiri aparata za radio terapiju i radom u dve smene, liste čekanja u pet onkoloških centara u Srbiji mogu biti svedene na dve do tri nedelje", rekao je Rakočević.

    On je dodao da se sada na otpočinjanje radio terapije čeka najduže u Sremskoj Kamenici – od dva do četiri i po meseca.

    "U Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici čekanje za početak radio terapije je relativno duži nego u ostalim centrima. U ovom trenutku 300 pacijenata čeka na početak radio terapije, a zavisno od lokalizacije tumora čeka se dva meseca do četiri- četiri i po meseca", naglasio je dr Rakočevih.

    On je istakao da su u Institutu za onkologiju u Kragujevcu liste čekanja nešto kraće, tako da ambulantni pacijenti čekaju do tri nedelje, dok pacijenti koji su smešteni u bolnicama čekaju mesec i po do dva.

    Slično vreme čekanja za početak radio terapije je i u Institutu za onkologiju u Nišu, dok se u ZC Kladovo dnevno zrači 60 do 70 pacijenata koji su na bolničkom lečenju.

    "U Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, sa četiri aparata dnevno se zrači oko 370 pacijenata. Lista čekanja za pacijente koji se zrače ambulantno je do dve nedelje, a ako je pacijent na bolničkom lečenju tu je lista čekanja do četiri nedelje", kazao je Rakočević i dodao da su smeštajni kapaciteti urgentni problem ove ustanove.

    On je naglasio da se nazire kraj problemima sa radio terapijom, jer je planom budžeta Ministarstva zdravlja odvojeno deset milijardi dinara za nabavku novih aparata i opremanje onkoloških centara u kojima se sprovodi zračna terapija.

    U Kalendaru javnog zdravlja, mart je mesec borbe protiv raka, koji je posle kardiovaskularnih bolesti najčešći uzrok smrtnosti u Srbiji. Svaki peti pacijent koji umre u našoj zemlji, umre od malignih bolesti, a svake godine se registruje 32.000 do 34.000 novoobolelih pacijenata.

    "Najveći problem je što se pacijenti u Srbiji relativno kasno dijagnostikuju. Prosečno se pacijentkinja sa tumorom dojke javlja lekaru kada je njegova veličina oko dva santimetra i kada se, kod skoro 60 odsto pacijentkinjaa, bolest proširila i na regionalne limfne čvorove", ukazao je dr Rakočević.

    On je objasnio da kasno javljanje lekaru značajno komplikuje ishod lečenja, ako se ima u vidu da je izlečenje tumora dojki, čija je veličina do jednog santimetra, 97 odsto.

    Rano otkrivanje nije samo apsolutno izlečenje u visokom procentu već je, kako je kazao, terapija mnogo kraća, jeftinija.

    On je ukazao na važnost skrining programa, koji su u Evropi dali odlične rezultate, a od nedavno su počeli da se sprovode i kod nas na karcinom dojke, grlića materice, debelog creva.

    Najčešće lokalizacije maligniteta kod žena u Srbiji su dojka, zatim debelo crevo, pluća, pa grlić materice, dok su kod muškaraca karcinom pluća, debelog creva, prostate.

    Prof. Rakočević je objasnio da mali broj malignih bolesti ima uzročnike koji su doveli do maligniteta, to su uglavnom virusne infekcije i genetski nasledni maligniteti. Međutim, za neke faktore rizika se može reći da doprinose pojavi malignih bolesti, kao što katran iz duvanskog dima stvara uslove za razvoj karcinoma pluća.

    "Kod karcinoma dojke postoji više faktora koji mogu doprineti razvoju maligniteta, a to su rana prva menstruacija, kasna poslednja menstruacija, prvo rađanje posle 33 godine, gojaznost", rekao je dr Rakočević.

     

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE