Hrvatska bez rešenja za rastuće dugove

Rashodi državnog budžeta Hrvatske, samo u poslednjih petnaest godina, porasli su sa oko 50 milijardi kuna, na 130 milijardi, odnosno oko 17 milijardi evra, koliko iznose planirani rashodi za 2014. godinu.

Kao i mnogo puta do sada, planirani rashodi su veći od prihoda, ovog puta za 13,6 milijardi kuna, jer državni budžet planira prihod od 117 milijardi kuna. A kako će sve to na kraju izgledati, tek će se videti, jer je već najavljen rebalans budžeta.

Kako se Hrvatska nalazi u proceduri za smanjenje prekomernog deficita, Evropskoj komisiji su predložene konkretne mere za njegovo smanjenje.

Kada se saberu iznosi deficita državnog budžeta u poslednjih 20 godina, dolazi se do brojke od preko 110 milijardi kuna.

Zbog visokog zaduženja, rastu i troškovi kamata. Primera radi, Hrvatska ove godine u budžetu planira čak 10,8 milijardi kuna samo za kamate na kredite i obveznice. Od 2000. godine na ime kamata za dug, ukupno je isplaćeno oko 85 milijardi kuna.

Rezultat toga je to da je javni dug Hrvatske dostigao iznos od 230 milijardi kuna, te bi se prema nekim procenama, do kraja godine, trebao stabilizovati na oko 70 odsto BDP.

U prvoj godini mandata, Vlada Zorana Milanovića uspela je da 2012. blago smanji budžetske rashode, na 119,8 milijardi kuna, sa manjkom od 10 milijardi kuna. Ipak, već 2013. godine, rashodi se penju na 126,8, a manjak na 16,3 milijardi.

Tako se ove godine rashodi proračuna planiraju smanjiti rezanjem subvencija, uglavnom brodogradilištima i HBOR. Planiraju se uštede na troškovima održavanja, naknadama za prevoz i informatičkim uslugama.

Osim toga, u dokumentu EK navode se i uštede u zdravstvenom sektoru, smanjenje javnih ulaganja i uštede na neto platama zaposlenih.

Ipak, tu se radi samo o deficitu, dok se za javni dug i dalje predviđa rast, koji bi prema nekim procenama, u iduće dve godine mogao porasti za 20 milijardi kuna.