Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Solidarni porez prilično podbacio

    Od očekivane uštede od 150 miliona evra godišnje, koliko je planirano da donese solidarni porez, za prvih devet meseci došlo se do broja od oko 65 miliona "solidarnih" evra.

    Smanjenje plata u javnom sektoru i dela penzija poslalo je u zaborav solidarni porez, prethodnu meru kojom je Vlada pokušala da smanji minus u budžetu. Uveden je kao jedna od šest mera da bi se sprečio bankrot zemlje. U solidarni porez na plate veće od 60.000 dinara polagane su velike nade.

    "Mi smo mislili da je ovo jedan pravedan način da možemo da osiguramo opstanak", rekao je pre godinu dana sada bivši ministar finansija Lazar Krstić.

    Ipak, od očekivane uštede od 150 miliona evra godišnje, za prvih devet meseci ove godine došlo se do broja od oko 65 miliona evra naplaćenih solidarnim porezom, što nije iznenadilo one koji su od samog početka upozoravali da taj porez nije dovoljan.

    "On je bio ograničena mera i upravo je ciljao da isključi siromašniji deo populacije, a onda da progresivno obuhvati nešto imućniji deo. Međutim, to se pokazalo kao slaba mera", objašnjava predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović.

    Godinu dana kasnije, stigla je znatno jača mera koja pogađa veći broj ljudi. Ipak, postoji scenario po kome bi i postojeće smanjenje plata u javnom sektoru i dela penzija moglo da doživi sudbinu solidarnog poreza.

    "Ni ovo neće biti dovoljno ako se ne urede javna preduzeća i gubici koji tu nastaju. Ako se ne smanji zaposlenost u javnom sektoru u naredne tri godine, a treći blok je da se smanji obuhvat sive ekonomije. Tek to sve zajedno može da da veličinu uštede koja je nama neophodna", ističe Petrović.

    Ministar finansija Dušan Vujović tvrdi da ima lični plan kako da do toga ne dođe, rasporedom tereta na četiri stuba.

    "Stari pristup je bio da se mnogo više radi na strani rashoda, a da se skoro ništa ne radi na strani uklanjanja strukturnih problema iz prošlosti – stara preduzeća u restrukturiranju, poboljšanje funkcionisanja javnih preduzeća, gde se ogromni resursi gube ili se propušta mogućnost da društvo ostvari dobit. I četvrti stub je poboljšanje prihodne strane", navodi Vujović.

    Ministar zaključuje da uspeh njegovog programa garantuje i činjenica da je veliki broj ljudi obuhvaćen malim smanjenjem.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE