Upola jeftinija struja iz plutajućih hidroelektrana?

Inženjer Petar Rodić patentirao plutajuće hidroelektrane koje mogu da prepolove cenu proizvodnju struje, a njegov izum je priznat u Zavodu za intelektualnu svojinu.

Ovaj inženjer iz Beograda nekoliko godina je razrađivao ideju kako da efikasnije iskoristi energiju vode. Pronalazak plutajuću hidroelektranu prijavio je 2010. godine. Ona koristi kinetičku energiju vode, a cena ulaganja upola je niža u odnosu na postojeće hidroelektrane, pišu Novosti.

Sve dosadašnje hidroelektrane koriste potencijalnu energiju, a to podrazumeva brane i akumulaciona jezera sa vrlo teškim klimatskim promenama, nepristupačnim uslovima, objašnjava Rodić za Novosti.

Kada je reč o mojoj plutajućoj hidoelektrani, ona je pričvršćena uz obalu, a oblikom koji podseća na levak postiže se veće brzina vode pred ulaz u turbine. A snaga koja zavisi od vodotoka može da bude od pet do 50 megavata.

Cena ulaganja po jednom kilovatu, ako je konfiguracija terena povoljna, može da bude i do 80 odsto niža nego kod postojećih hidroelektrana. "Tvrdim da primenom ovog patenta ne bismo nikada dolazili u situaciju da potrošačima zafali struje", ističe Rodić.

Kako kaže, trenutno pregovara sa dvojicom zainteresovanih investitora, da se napravi prototip plutajuće hidroelektrane.

Rodićeve hidroelektrane koriste kinetičku energiju vode iz potoka, reka i kanala, snage, koja zavisi od vodotoka, od pet kilovata do 50 megavata. Za razliku od postojećih mini-hidroelektrana, njegov princip je da se sužavanjem pred turbinom voda ubrza i time dobije veća snaga.

Najdalje su otišli Englezi, Kanađani i Hrvati, ali je ovo što sam uradio, ipak, potpuno drugačije, priča Rodić.

Nijedna od hidroelektrana koje postoje nema toliku efikasnost, jer ne ubrzavaju vodu pred ulaz u turbine. Na potezu od 17 kilometara duž Tise, od Ade do Sente, svaka metaloprerađivačka fabrika bila bi u stanju da napravi plutajuće mini-hidroelektrane, koje bi pravile struju jednako kao Đerdap.

Moj patent mogao bi da se postavi uz već postojeće fabrike struje i da koristi snagu vode koja izlazi iz prethodne elektrane, kaže Rodić. Trenutno u Ministarstvu za nauku i tehnologiji ima 1.410 pojedinačnih prijava onih koji žele hidroelektranu.