Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Udruživanje imperativ privrednog opstanka

    Ekonomski odnosi između dve države bi mogli, prema mišljenju Svetlane Božinović, savetnika za ekonomske odnose Hrvatske ambasade, da se ocene zadovoljavajućim. Iako i dalje nisu dostignuti mogući ’pikovi’, i potencijal je veći od onog što se u razmeni događa, možemo da budemo zadovoljni, posebno što se radi o povećanju međusobne robne razmene u godinama i uslovima krize kaže za BIZLife Božinović.

    „Pri tome, ne mislim samo na globalnu krizu koja je ostavila posledice na obe ekonomije, već i na vlastite krize kroz koje naše zemlje prolaze nastojeći da reformišu svoje privrede i prilagode se novim uslovima i sve oštrijim zahtevima svetskog tržišta. Osim prve godine nakon izbijanja svetske krize kad je zabeležen značajan pad u razmeni, te simboličnog pada 2012. i nešto malo većeg u 2013. godini, međusobna robna razmena je svih ovih godina u usponu. Tako je i u novembru, prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, ostvaren rast ukupne razmene od 27 odsto u odnosu na isti period 2013. godine. Takav pozitivan rast je hvale vredan i rezultat je sistematskog i vrednog rada naših privrednika u obe države.“

    Prema vašem mišljenju gde bi moglo da dođe do poboljšanja tih odnosa?

    Dosta je još uvek neiskorišćenih mogućnosti za napredak u ekonomskim odnosima. Tu su sve one grane i područja gde su obe privrede kompatibilne: poljoprivreda i  prehrambena industrija; građevinarstvo i celokupna infrastruktura; pojedine grane industrije, kao što su automobilska, farmaceutska ili tekstilna i industrija nameštaja; zatim turizam, ICT sektor i slično. Svaki prodor u saradnji, pa i onaj mali, na bilo kom od ovih spomenutih i svakom drugom području gde privrednici pronađu svoj interes bio bi od koristi za obe ekonomije.

    U jednom momentu se govorilo o tome kako bi Beograd mogao da bude regionalni ekonomski centar. Da li je prema vašem mišljenju to realno imajući u vidu da Srbija nije članica EU dok Hrvatska jeste?

    Republika Hrvatska je već deo tržišnog i ukupnog  prostora EU. U tom smislu ona i formalno pripada  ’evropskom regionu’, ako već govorimo u terminima regiona. Više ne znam šta se ovde i sad misli kad se kaže ’region’. Jedni pod regionom podrazumevaju Jugoistočnu Evropu ili zemlje zapadnog Balkana, drugi zemlje nastale nakon raspada SFRJ, pa im dodaju ili oduzimaju Sloveniju, odnosno Albaniju, neki pak u novije vreme govore o grupi zemalja – kandidata za EU. Nezavisno od toga šta se danas podrazumeva pod regionom, uopšteno mislim da bi za zdrave ekonomske odnose i njihovu budućnost od velike važnosti bilo da se niko ne proglašava, bilo sam, bilo od strane drugih ekonomskim ili bilo kojim drugim centrom. U privredi su potrebni partneri, a ne centri. Samo će partnerski odnos, motivisan interesom dve strane proizvesti rezultat i biti temelj za nastavak i jačanje saradnje. Ono što nam, takođe, više treba i nedostaje je veća i otvorenija tržišna utakmica, pa ako je borba za neki novi centar stvar takmičenja, onda jedino u tom smislu bih bila za ’centre’: da vuku jedan drugog napred.

    Hrvatske investicije u Srbiji su jedne od najvećih. Kakva je ocena hrvatskih investitora poslovne klime Srbije i šta bi u narednom periodu trebalo još da se popravi?

    Sama činjenica da je Srbija treće odredište gde hrvatski ulagači najviše investiraju, posle Holandije, i Bosne i Hercegovine svedoči da je percepcija poslovne klime koja vlada u Srbiji pozitivna. Ima čitav niz prednosti za naše ulagače koje nudi Srbija: blizina i veličina tržišta, nepostojanje jezičnih barijera, podsticajni poreski stimulansi – niži PDV, veći porez na dobit, niži porezi na rad, mogućnost pristupa trećim tržištima, pre svega ruskom i svim drugim gde Srbija ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini.

    Ono što se očekuje u budućnosti, a od nedavno je i to krenulo, to su skraćene procedure u izdavanju dozvola, veća transparentnost i smanjenje birokratije, stabilnost i izvesnost u funkcionisanju privrednog sistema. Poboljšavaju se i uslovi za javne nabavke i očekujemo dalji napredak na tom planu, kao i na planu suzbijanja korupcije, jačanju tržišne utakmice i liberalizacije tržišta i poslovanja, gde se isto tako vide pomaci.   

    Da li ima prostora za srpske investicije u Hrvatskoj?

    Apsolutno. Hrvatsko tržište je otvoreno za sve investicije i u Hrvatskoj se vredno radi na daljem unapređenju investicione klime. Bitno je depolitizovati ovo pitanje i svesti ga u realne, privredne okvire. A oni kažu da za ulaganje van svoje zemlje, investitor treba da ima višak novca, izvan svog tržišta, ili makar povoljne kredite za to. Isto tako, pravilo je da se kapital ulaže na tržište koje je veće od matičnog, kao što je u slučaju RH kad je Srbija u pitanju. Mere se uslovi poslovanja i upoređuju s domaćim, u slučaju Hrvatske i Srbije tu je prednost na srpskoj strani, gde su troškovi poslovanja niži u odnosu na Hrvatsku, traži se sigurnost na što duži rok, propulzivnost i profitabilnost posla i slično. Sve su to elementi koje ulagač, a posebno privatni preduzetnik,  mora da uzme u obzir prilikom donošenja odluke o investiranju u inostranstvo. 

    Da li ste mišljenja da bi u narednom periodu moglo doći do udruživanja kompanija sa ovog regiona kako bi zajedno nastupile na trećim tržištima?

    Mislim da je to uslov bez kojeg se ne može ako se želi napredak u ekonomskim odnosima i jačanju saradnje.  Mnogo se i dugo o tome priča, a konkretni koraci su i dalje suviše skromni. Najizglednije je, čini mi se, udruživanje u građevinskoj industriji, jer je ona i najviše stradala. Ono bi za sada moglo da bude ’pionirsko’, ali to nije dovoljno. 

    Interesantno je da pokušaj udruživanja unutar železničkog saobraćaja između Slovenije, Hrvatske i Srbije – projekat Cargo 10 – i pored potpisanog protokola o saradnji 2010,  nikad nije zaživeo, a problemi u železničkom saobraćaju sve su teži i složeniji. 

    Udruživanje na relativno malom tržištu kakvo je tržište koje nas neposredno okružuje u vremenu kad se svetsko tržište globalizuje i kad taj trend ne gubi na intenzitetu,   imperativ je, ne samo širenja, već u našim uslovima – privrednog opstanka.
     

    Foto: Marko Rupena

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE