Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Privrednici traže stabilnost

    Za jednog privrednika, najvažnije je da postoji stabilan poslovno-pravni ambijent, koji mu omogućava da dugoročno planira razvoj privredne aktivnosti. To, između ostalog, znači da su troškovi jasni i transparentni, da administracija efikasno i u razumnom vremenskom roku obavlja svoj posao, i da je pravosuđe efikasno, kaže za BIZLife Dragan Skalušević, predsedavajući Borda direktora Nordijske poslovne alijanse.

    „Prepreke se javljaju u jazu između postojećih pravila, koja su u teoriji dobra, i realne prakse, koja je često dosta drugačija od pravila. Investitori se često suočavaju sa dugim administrativnim procedurama i različitom primenom zakona između različitih instanci vlasti (lokalnih samouprava, ministarstava, sudova), što stvara utisak nesigurnosti i podriva poverenje investitora. U današnjem svetu mobilnosti kapitala, sve instance vlasti treba da se ponašaju kao da su na tržištu i da vredno rade kako bi stvorile ambijent u kojem će investitor odabrati baš tu opštinu ili državu a ne neku drugu bilo gde na svetu.“

    • Prema vašem mišljenju koje su to prve izmene neophodne da država učini kako bi Srbija bila atraktivnija poslovna lokacija?

    – Da se smanji jaz između zakona i njihove primene u praksi. Potrebno je promeniti odnos prema kompanijama bez obzira da li su domaće ili strane i naravno odnos prema radu. Razumevanjem da je svako radno mesto važno bez obzira koja je to delatnost i da li je ono već postojeće ili novo, podstičemo sve u društvu na jedan drugačiji odnos prema radu. Razumevanjem da je svaka pa i ona najmanja firma važna, dajemo jasan signal da podržavamo sve, bez obzira na veličinu ili delatnost. Kompanije su tu da ostvare svoje ciljeve, između ostalog i profit. Samim tim će moći da plaćaju obaveze prema državi, proširuju poslovanje ukoliko je to potrebno, motivišu zaposlene da ostanu u toj kompaniji ili da zapošljavaju nove radnike, a država mora da im omogući nesmetano poslovanje. Država mora da prepozna ko plaća svoje obaveze na vreme a ko ne, to znači bolji rad inspekcija, odnosno neselektivan i transparentan rad inspektora. Kvalitetna kontrola državnih službi kako bi se ukinuo prostor za zloupotrebu i korupciju. Stvoriti mehanizam koji bi uticao na redovno ispunjenje obaveza i jednaka pravila za sve privredne subjekte.

    • Koliko poslovna udruženja i strane privredne komore mogu da utiču s jedne strane na državnu administraciju, a s druge strane na poslovnu zajednicu zemlje? 

    – Vodeći se principom da kvantitet stvara kvalitet, sigurno je da grupa kompanija, delujući zajedno može da pošalje snažniju poruku i ostvari veći uticaj, nego da to čine kompanije pojedinačno. Kada na jednom mestu imate firme koje zapošljavaju hiljade radnika, plaćaju porez i pokreću ekonomiju jedne zemlje, svakako da njihov glas ima uticaj na celokupno društvo pa i na državnu administraciju. Organizacija Nordijska poslovna alijansa u Srbiji predstavlja skupinu kompanija koje imaju sličnu korporativnu kulturu koja proističe iz nordijskih zemalja, kao što su transparentnost, inovativnost, ravnopravnost, društveno odgovorno poslovanje, ekološka održivost i to su vrednosti
    koje domaća poslovna zajednica treba da usvaja. Kroz saradnju sa domaćom poslovnom zajednicom, sa jedne strane tražimo prilike za poslovni razvoj, na obostranu korist, a sa druge strane promovišemo dobru poslovnu praksu nordijskih zemalja, podižući na taj način standarde poslovanja u Srbiji i stvarajuću bolji poslovni ambijent, koji za rezultat ima privlačenje novih investicija. 

    • U kojoj meri se poslovna klima u pojedinim državama Evrope u poslednje vreme promenila?

    – Početkom krize 2008. čuli smo kako je novonastala ekonomska situacija mogućnost za privredu i kompanije i da to treba iskoristiti. Šta smo zaista učinili da prepreke pretvorimo u mogućnosti i unapredimo privredu? Mislim da nismo iskoristili situaciju i samim tim obim poslovanja u većini kompanija se smanjio. Makedonija je u isto vreme počela sa promocijom zemlje kao destinacije za nova ulaganja i mislim da su donekle uspeli da preuzmu primat u regionu. Ako govorimo o Srbiji, ona je sa stanovišta stranih investitora postala primamljivije mesto za investicije, između ostalog i zbog statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, što je proces koji investitorima daje signal da će njihov kapital imati skoro isti tretman u Srbiji u odnosu na bilo koju drugu zemlju EU i da će poslovni ambijent biti uređen na sličan način kao u zemljama EU. Samim tim kompanije imaju priliku da ostvare dugoročne projekcije. Najvažnija stvar koju danas investitori, bilo da su domaći ili strani, traže je sigurnost u državi i u poslovanju. Da li će na kraju ostvariti svoje ciljeve ili ne, pitanje je tržišta i kvaliteta rukovodstva. 

    • Da li Srbija posvećuje dovoljno pažnje malom i srednjem biznisu, i da li bi to možda trebalo da bude njen fokus?

    – Srbija radi na tome da se približi evropskoj praksi u ovom pogledu ali mislim da to nije dovoljno. Ako nastavimo da radimo isto kao i juče ili kao i druge zemlje onda ne možemo očekivati bolje rezultate. Sektor malih i srednjih preduzeća je motor razvoja mnogih razvijenih ekonomija sveta i njihov najvitalniji deo. Bezbroj je primera da su današnje velike kompanije pokrenute kao mala preduzeća, IKEA je jedan od primera, Microsoft je drugi. Kada Srbija bude imala prepoznatljivu robnu marku u svetu, a da to nije Novak Đokovic ili neki drugi sportista ili umetnik, onda možemo reći da je država između ostalih, dala doprinos malim i srednjim preduzećima. Taj iskorak nije moguć u ovom trenutku bez razumevanja i u nekom smislu podrške države. Naravno, da bi se to ostvarilo potrebni su i preduzetnici koji poseduju znanje, posvećenost i koji će prihvatiti izazov regionalnog i dalje globalnog tržišta.

    Mislim da Srbija u novijoj istoriji nije posvećivala dovoljno pažnje ovom delu privrede a verujem da tu postoje fantastična preduzeća koja su između ostalog ’preživela’ embargo, hiperinflaciju, tranziciju, najnoviju ekonomsku krizu i koja su spremna da idu dalje. Država treba da prepozna njihove potrebe, da obezbedi lakše započinjanje biznisa, osposobljavanje ljudi za preduzetništvo i platforme za udruživanje takvih kompanija u cilju lakšeg nastupa na drugim tržištima. Potrebe preduzeća da zajedno nastupaju, ali i razmenjuju iskustva, su osnovni pokretači Nordijske poslovne alijanse koja, uvažavajući ove potrebe, čini napore da doprinese poboljšanju poslovne klime koristeći specifična iskustva i visoke standarde poslovanja kompanija koje potiču iz nordijskih zemalja. 

    • Da ste preduzetnik, a poznajući tržište u okruženju, koja država bi bila vaš prvi izbor za započinjanje biznisa?

    – Radim u velikoj korporaciji koja neguje preduzetnički način razmišljanja, pa sebe i smatram preduzetnikom.  Srbija predstavlja najveće tržište u regionu ali zbog ekonomske situacije taj potencijal će se videti tek za par godina. Za preduzetnike to je pravi izazov. Stablo jabuke koje će biti puno plodova, ali da bi se došlo do njih neko mora da vodi računa o stablu. Ukoliko ste spremni na manje rizike onda pretpostavljam da je Slovenija najstabilnija zemlja regiona. 

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE