Čekajući novu Doing Business listu…
„Srbija je pala sa 77. na 91. mesto liste Izveštaja o poslovanju za 2015. godinu jer nije zabeležila reforme koje se ocenjuju u izveštaju i koje olakšavaju regulatorni okvir tokom 2013/14. godine.“
Ovo je pisalo u prošlogodišnjem izveštaju Svetske banke poznatog pod nazivom ’Doing Business’. Sledeća, za 2016.godinu, pojaviće se krajem oktobra, a bolja pozicija na ’Doing Business’ listi u poslednjih godinu dana za vrh države ima status ’zadatka od nacionalnog značaja’, dok se članovi Vlade Srbije prosto utrkuju u tome ko će najaviti veći napredak na lestvici zemalja.
’Najglasnija’ u tome je bila ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović koja je u januaru ove godine najavila napredak od čak 50 mesta, a u junu ’napredak od najmanje 30 mesta’. To nije čudno. Srbija je prema izveštaju iz oktobra 2014. najgore ocenjenja baš u segmentu dobijanja građevinskih dozvola, gde je na 186. mestu u svetu.
Prošlogodišnji izveštaj i negativni odjek u javnosti nije ostavio imunog ni premijera Srbije Aleksandra Vučića.
„Voleo bih da sačekate ’Doing Business listu … Sada vas obaveštavam da će naš rast biti najmanje 35 ili 45 mesta“, rekao je premijer u julu ove godine.
Položaj Srbije na ovoj listi jedan je od prioriteta Vlade Srbije pa je tako prošle godine oformljena i ’Zajednička grupa za unapređenje pozicije Srbije na listi Svetske banke’. U toj Grupi, kojom predsedava Zorana Mihajlović, su predstavnici Vlade Srbije, Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), finansijskih organizacija i stranih investitora. Upravo smo NALED pitali zašto je pozicija na ’Doing Business’ listi, toliko važna za Srbiju.
„Investitori odluku o investiranju najčešće donose tako što od pet zemalja ’kandidata’, najpre eliminišu par, kako bi im odluka bila jednostavnija. U tom smislu, pozicija Srbije na listi Svetske banke i te kako nas izbacuje iz konkurencije u prvom eliminacionom krugu odlučivanja. Posebno je bitan naš rejting na listi Svetske banke u odnosu na druge zemlje u okruženju koje su naši glavni konkurenti, a tu je Makedonija koja je na 30. mestu, Crna Gora na 36. a Hrvatska na 65. mestu, dok je Srbija pozicionirana tek na 91. mestu“, kažu u NALED-u.
U NALED-u smatraju da je upravo osnivanje Grupe prvi put da Vlada Srbije ’ima sistemski pristup unapređenju pozicije Srbije na listi Svetske banke’.
Međutim, koje rezultate će to doneti i šta je u poslednjih godinu dana Srbija uradila kako bi popravila svoju poziciju? U NALED-u smatraju da su najbitnije bile izmene Zakona o planiranju i izgradnji i Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
„Izmenom Zakona o planiranju i izgradnji – još u decembru 2013. ukinuta je naknada za korišćenje građevinskog zemljišta, a u 2014. je ukinuta naknada za uređivanje građevinskog zemljišta za skladišta i druge proizvodne objekte. Osim toga, uvođenjem objedinjene procedure dobijanje građevinskih dozvola je pojednostavljeno, a doneto je i preko 30 podzakonskih akata koji bliže uređuju ovu oblast. Veliki pomak je učinjen i izmenom Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji u martu 2014. kada je uveden elektronski sistem za podnošenje poreske prijave i objedinjena procedura naplate poreza i dopinosa na zarade, elektronskog plaćanja poreza na dobit i povraćaja poreza na dodatu vrednost. Poreska uprava je uspostavila IT platformu za prijem i obradu poreskih prijava i time omogućila da ceo proces bude efikasan jer poreski obveznici sada to mogu obaviti elektronski, samim tim i brže, bez čekanja u redovima i fizičkog odlaska na šalter“, kažu u NALED-u.
I sad se vraćamo na početak. Koliko će Srbija napredovati na ’Doing Business’ listi i da li će uopšte napredovati ove godine? Prema mišljenju NALED-a, ’puni efekti reformi biće u potpunosti vidljivi u izveštaju Svetske banke za 2017. godinu ukoliko se ništa ne promeni, a napredak će se delimično odraziti u narednom izveštaju’.
„Svetska banka notira reforme tek kada postoji njihova puna implementacija u praksi bar godinu dana. Tako na primer, izmenom Zakona o planiranju i izgradnji planira se uvođenje e-dozvola od 1. januara 2016, a tek u 2017. Svetska banka će u celosti notirati u svom izveštaju ovu reformu,“objašnjavaju u NALED-u.