Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Sve što treba da znate o mesu koje izaziva rak

    Nakon što je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila da mesne prerađevine – kao što su slanina, šunka i kobasica, mogu da budu uzrok razvoja raka, pokrenula se lavina tekstova, komentara i saveta šta bi to u praksi trebalo znači.

    Kod nas, u Srbiji, obroci se uglavnom baziraju na mesu ali i mesnim prerađevinama. Sendvič sa nečim suhomesnatim najčešće prezalogajimo na brzinu, slavimo uz roštilj, a zimi su obroci sa mesom nezamenjivi.
    Šta sada ovo otkriće znači u praksi, pita se portal Index.hr. Koja je količina mesa razumna za konzumaciju i koliki je broj slučajeva raka povezanih s prehranom mesnim proizvodima?

    Branka Mirković, nutricionista, u izjavi za N1 kaže da ovo otkriće ne znači da meso ne treba uopšte jesti, i dodaje: „Mi treba da unosimo od 120 do 150 grama crvenog mesa, u zavisnosti od uzrasta, 2-3 puta nedeljno. Ta količina nam obezbeđuje dovoljne količine gvožđa, cinka i neophodne minerale. Meso treba da bude provereno. Meso treba spremati tako da zadrži hranljive materije što bi značilo – brza obrada sa malo masti, ili da se polako i dugo kuva u vodi da bi meso sačuvalo kvalitet.
    Kako i sami stručnjaci iz britanske agencije za istraživanje kancera kažu – poenta je u tome da ograničimo unošenje mesa. Mi danas znamo da će na svakih 1.000 ljudi u UK njih oko 66 razviti rak creva u nekom trenutku života. Oni koji jedu najmanje mesnih prerađevina umanjuju tu brojku za deset, pa će među 1.000 ljudi koji izbegavaju crveno meso od raka creva oboleti njih 56. 

    Kako crveno meso i njegove prerađevine izazivaju rak?

    Istraživači još uvek pokušavaju  da dokuče kako tačno crveno meso i njegove prerađevine izazivaju pojavu kancerogenih ćelija, ali su glavni osumnjičeni pojedine hemikalije koje se mogu pronaći u mesu.

    Problemi s crvenim mesom počinju kad hemikalija nazvana hem (sastavni deo crvenog pigmenta u krvi – hemoglobina) počne da se raspada u našim crevima gde stvara druge hemijske veze zvane N-nitrozo za koje je otkriveno da oštećuju ćelije koje oblažu creva i zbog čega se druge ćelije ubrzano umnožavaju kako bi sanirale štetu. Ta "ekstra" potreba za replikacijom dovodi do povećanja šanse od grešaka u DNK, što je prvi korak na putu prema raku.
    Takođe, pojavu kanceroganih ćelija može da prouzrokuje i određeni način termičke obrade. Tako je ustanovljeno da pečenje crvenog mesa na visokim temperaturama, bilo na žaru ili roštilju, oslobađa više štetnih veza u poređenju sa drugim vrstama mesa. BBC navodi da se meso obrađuje na način da im se produžava rok trajanja ili ukus, dimljenjem, stvrdnjavanjem, dodavanjem soli ili konzervansa – što takođe povezava rizik.

    Prerađevine od mesa su klasifikovane kao "definitivni" uzročnici raka i pripadaju "prvoj grupi kancerogena", istoj u kojoj se već nalaze pušenje i alkohol. Crveno meso kao "verovatan" uzročnik raka spada u "drugu grupu kancerogena".

    Rečima  jednog od stručnjaka za uzročnike raka, IARC sprovodi "identifikaciju opasnosti", a ne "procenu rizika", što znači da organizacija ne nudi informacije o tome koliko je snažan potencijal nečeg za izazivanje raka, već jednostavno da on postoji.

    Ljubitelji crvenog mesa, u koju spada i veliki deo Srba, između ostalih i oni koji smatraju da je slanina „lek za telo i dušu“, našli su se zabrinuti ali i ljuti izveštajima. Kao što i sami zaključujete, nije potrebno da postanete vegetarijanac (osim ako to ne želite). Ali, svakako treba da meso unosite manje i ređe, i da više unosite vlakna, belo meso i ribu, koje se ne povezuju ni sa jednom vrstom raka.

    Foto: Pixabay/Cancer Research UK/Index

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE