JAZ U HRVATSKOJ: 22.000 milionera i sve više siromašnih
Hrvatska ima 22.000 milionera koji na svojim štednim računima u banci imaju čak 56,3 milijarde kuna gotovog novca, što odgovara polovini prihoda državnog budžeta, dok sa druge strane broj siromašnih je sve veći.
Vrednost ušteđevine najvećih hrvatskih bogataša odgovara godišnjem prihodu Agrokora ili polovini prihoda državnog budžeta. Svaki od domaćih milionera u proseku na svojim računima u bankama ima 2,54 miliona kuna.
Hrvatska narodna banka nedavno je analizirala postoji li neprimereno veliko oslanjanje banaka na uski broj klijenata. HNB je iz te analize za Večernji list pripremio podatke o broju klijenata prema iznosu štednje.
Trećina svih depozita koncentrisana je u rukama 22.000 domaćih milionera, oko 44.000 građana uštedelo je između pola miliona i milion kuna, dok bi se srednjim slojem moglo smatrati oko 273.000 građana čija je štednja između 100.000 i 500.000 kuna, a prosečna je vrednost njihove ušteđevine oko 223.000 kuna.
Velika većina hrvatskih štediša – njih 2,7 miliona od ukupno tri miliona, na računima ima manje od 10.000 kuna.
HNB se upustio u ovu analizu kako bi detektovao moguće rizike na finansijsku stabilnost, i nije se bavila aspektom socijalnih nejednakosti.
Nadprosečna stopa rizika od siromaštva
Međutim, sa druge strane sindikati upozoravaju da i u Hrvatskoj raste jaz između bogatih i siromašnih, kojih je sve više, a siromaštvo sve veće, ističući da su posebno ugroženi mladi i najstariji.
Nazavisni hrvatski sindikati ističu da se bogatstvo uskog kruga bogatih povećava čak i u krizi, a na drugoj strani raste broj siromašnih i povećava se njihovo siromaštvo.
Poslednji podaci pokazuju da je u Hrvatskoj 293.236 nezaposlenih, 1.307.030 zaposlenih, da 25.644 radnika radi bez plate, a oko 80.000 za minimalac. Pritom čak 94 posto štednje pripada petini najbogatijih štediša.
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2014, je oko 19,4 posto, a na nivou EU je oko 17, što Hrvatsku svrstava na osmo mesto i u grupi zemalja s nadprosečnom stopom rizika od siromaštva. Hrvatska za socijalnu pomoć izdvaja oko 20 posto BDP, što je ispod proseka EU.
Najvišu stopu rizika od siromaštva 2014. imala je Rumunija (25,4), slede Španija (22,2), Grčka (22,1), Bugarska i Estonija (21,8), Letonija (21,2) i Portugal (19,5 posto). Najniže stope zabeležene su u Češkoj (9,7 posto), Holandiji (11,6), Danskoj (11,9), Slovačkoj (12,6) i Finskoj (12,8 posto).
Statistika pokazuje i da je stopa rizika od siromaštva prema dobi i polu najviša kad je reč o osobama u dobi iznad 65. Zabrinjava i to što 60.000 predškolske dece u Hrvatskoj raste u siromaštvu.
