Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    AFP: Geopolitika iza Pesme Evrovizije

    Takmičenje za Pesmu Evrovizije, koje je prvobitno bilo namenjeno za jačanje evropskog jedinstva i prvi put organizovano 1956. godine u Švajcarskoj, postalo je prostor za međunacionalna rivalstva, što ove godine ilustruje spor Kijeva i Moskve o nastupu ruske takmičarke, ocenila je danas agencija Frans pres.

    Rusija je odlučila da ne učestvuje u takmičenju, nezadovoljna odlukom ovogodišnjeg domaćina Ukrajine, da zabrani dolazak Julije Samojlove, ruske pevačice koja je imala koncert na polustrvu Krim koje je Rusija pripojila.

    Rusko-ukrajinska kriza uticala je i na prošlogodišnju Pesmu Evrovozije u Stokholmu, kada je pobedila Džamala, 32-godišnja Tatarka s Krima, čija je pesma „1944“ govorila o sovjetskoj deportaciji njenog naroda.

    Rusija je tada protestovala zbog „politizovanog“ teksta te pesme s kojom je nastupila Ukrajina i pobedila na Pesmi Evrovizije, smatrajući da se time krši propis tog takmičenja koji zabranjuje „reči, govor ili gest političke ili slične prirode“.

    Učesnici takmičena su u nekoliko navrata bili pozivani da promene tekst pesama da bi se izbegle političke tenzije. Tako je naziv jermenske pesme „Don’t deny“ za koju se 2015. smatralo da suviše direktno pominje Tursku koja odbija da prizna masakr nad Jermenima, promenjen u „Face the shadow“.

    Organizatori takmičenja su 2009. godine, manje od godinu dana od rusko-gruzijskog konflikta, zatražili od Gruzijaca da promene naziv pesme „We Don’t Wanna Put In“ koja direktno aludira na ruskog predsednika Vladimira Putina. Gruzija je odbila taj zahtev i te godine nije učestvovala u takmičenju.

    Izrael je dve godine pre toga uspeo da se „provuče“ s pesmom „Push the button“, za koju se smatralo da poziva na napad na Iran. Agencija Frans pres podseća da nijedna arapska zemlja ne učestvuje na takmičenju.

    Diplomatski incidenti tokom takmičenja su bili mnogobrojni, među kojima bojkot Austrije 1969. godine koja nije htela u Španiju zbog vladavine fašističkog diktatra Fransiska Franka, i odbijanje Jermenije da 2012. ide na takmičenje u Azerbejdžanu.

    Hladni rat je najviše traga ostavio na evrovizijsko takmičenje koje su osnovale televizije sa Zapada. Takmičenju se 1961. godine pridružila Jugoslavija što je izgledalo i kao gest nezavisnosti Josipa Broza Tita od Moskve.

    Mnoge zemlje bivšeg sovjetskog bloka priključile su se takmičenju odmah posle pada Gvozdene zavese.

    Srbiju na ovogodišnjem takmičenju predstavlja Tijana Bogićević s pesmom „In Too Deep“. Ona će večeras otvoriti drugo polufinalno veče od 21 čas. Prenos na RTS.

    Izvor: Beta

    Foto: Beta/AP Efrem Lukatsky

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE