Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    ANTAS: Grčka u predsezoni kao dva izleta do Avale

    Zbog niske kupovne moći, sve više građana se odlučuje da ide na more u predsezoni ili postsezoni. Velike su razlike u ceni istog aranžmana u prvoj polovini juna i od sredine jula do sredine avgusta. Gde je računica agencije, s obzirom na to da su neki troškovi isti i u junu i u julu?

    Za BIZLife Life govori Gordana Prodić, predsednica Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih turističkih agencija (ANTAS).

    – Kapaciteti u Grčkoj se zakupljuju u fiksu na 150-160 dana, tako da agencije u predsezoni i postsezoni pokušavaju da naplate stvarne troškove ili, da kažemo, bilo koliko, jer su u obavezi da svaki krevet plate. Neke agencije uspevaju nešto da zarade i u predsezoni i postsezoni, a neke su u tim periodima na nuli. Zarada agencija je u špicu sezone, mada se i tada spuštaju cene.

    Da li tolike razlike u ceni postoje i u zemljama EU? Kako je to tamo rešeno?

    –         Zemlje Evropske unije takođe imaju cene u zavisnosti od toga da li je predsezona, sezona ili postsezona, i takođe su u obavezi plaćanja “puno za prazno”, tako da se u samim ugovorima ne razlikujemo.

    Neretko, cena jednodnevnog školskog izleta košta koliko i aranžman u, na primer, Grčkoj, u predsezoni. Kako je to moguće?

    –         U cenu školskog izleta ulaze ulaznice, ručkovi, gratisi za manje platežnu decu ili decu s posebnim potrebama, prevoz, profesorske dnevnice…. Kao što sam rekla, za Grčku se naplaćuje bilo koji deo, zato što je najskuplji – prazan krevet. Ne mogu da se upoređuju školski izleti, koji podrazumevaju skup više usluga, i smeštaj u Grčkoj u predsezoni, gde je samo jedna usluga. Jednodnevni đački izlet do Avale iz Beograda nekad košta i 3 000 dinara jer, iako na samo desetak kilometara udaljenosti, autobus se zakupljuje na ceo dan, odnosno do 300 kilometara. To znači da bi decu isto koštao i izlet do, na primer, Resavske pećine.

    Učenici starijih razreda srednjih škola u Srbiji na ekskurzije uglavnom odlaze u inostranstvo. Koliko se radi na tome da srednjoškolci iz evropskih zemalja posete Srbiju?

    –         U zemljama Evropske unije, samo srednjoškolci završnih razreda idu na ekskurzije. Srbija je veoma skupa što se tiče smeštaja, i ne trudi se dovoljno da privuče putnike ili ekskurzije iz zemalja Unije. Ne postoji veza između agencija i hotelijeta. Kada, na primer, iz neke evropske zemlje direktno pozovu hotel u Srbiji u kojem bi deca odsela, ponude im nižu cenu nego nama! U Turskoj je to drugačije rešeno; tamo se sve to obavlja preko agencija koje su odgovorne za ceo aranžman.

    U razvijenim evropskim zemljama teroristički napadi su sve češći. Kao jedna od trenutno bezbednijih zemalja, radi li Srbija dovoljno na tome da privuče strane turiste?

    –         Naša zemlja se slabo otvara za dolazak turista. Imamo toliko potencijala, ali prvi problem su jako skupi hoteli u odnosu na one u zemljama u okruženju. Tu je i loša turistička signalizacija, ne možemo da se pohvalimo ni pratećim sadržajima…

    Turistički poslenici iz Srbije redovni su na sajmovima turizma u mnogim zemljama. Kakvi su efekti tih poseta?

    –         Iz godine u godinu sve su bolji, ali je sve to još u povoju. Povremeno grupe dolaze preko agencija, ali bi resorno ministarstvo tu trebalo da da značaja turističkim agencijama koje žele da se bave time. Treba da postoji sprega između hotelijera i turističkih agencija, da se agencije podstaknu i dobiju od Ministarstva vetar u leđa a ne, kao sada, da se svako malo spotiču o neki kamen kad je reč o bilo kom segmentu vezanom za organizaciju dolaska stranaca.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    Piše: Nataša Mijušković

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE