Otvaranje velikog afričkog tržišta – samo tri zemlje profitiraju?

PinterestFacebookTwitterShare

Foto: Pixabay

Afrički sporazum o području slobodne trgovine stupio je na snagu. Najveće svetsko područje slobodne trgovine nakon Svetske trgovinske organizacije (WTO) dobilo je konkretne oblike, ali u njemu će dominirati tri države, ocenjuju analitičari.

Početkom meseca Gambija je kao 22. država ratifikovala Afrički sporazum o kontinentalnom području slobodne trgovine (AfCFTA), čime je ispunjen minimalni uslov da sporazum stupi na snagu.

Sporazum o afričkoj zoni slobodne trgovine potpisan je prošle godine u ruandskoj prestolnici Kigaliju, a pridružilo mu se 49 od 55 članica Afričke unije. Sporazumom je predviđeno da se odmah ukine čak 90 posto carina i barijera u međusobnoj trgovini među članicama.

O kakvom se potencijalu tog tržišta radi dovoljno govori podatak da broji 1,2 milijarde ljudi, s ukupnom vrednošću privreda od 2,5 biliona dolara. Do 2030. godine, pridruživanjem ostalih članica Afričke unije, zajedničko tržište “crnog kontinenta” brojiće 1,7 milijardi ljudi, a vrednost BDP skočiće na 6,7 biliona dolara.

Studija Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Afriku (UNECA) pokazuju kako stvaranjem panafričkog slobodnog tržišta trgovina unutar članica AfCFTA može rasti za 52 posto godišnje do 2022. godine.

Od slobodnog kretanja robe, usluga i ljudi unutar Afrike najviše bi trebalo da profitiraju mala i srednja preduzeća koja, prema podacima Svetske banke, zapošljavaju 80 posto afričke radne snage i učestvuju sa 50 posto u BDP.

Politički lideri i ekonomski analitičari nadaju se da će jačanje međusobne trgovine pokrenuti strukturne promene u afričkim ekonomijama i dovesti do bolje plaćenih radnih mesta, te doprineti smanjenju siromaštva. Od AfCFTA posebno mnogo očekuje proizvodni sektor.

Međutim, skeptičniji analitičari ocenjuju da su razlike u ekonomskoj snazi među članicama prevelike da bi sporazum o slobodnoj trgovini znatnije podigao opšti nivo razvoja.

Naime, više od polovine vrednosti afričkog BDP otpada na tri najveće privrede – Južnoafričku Republiku, Nigeriju i Egipat. Privatni sektor takođe upozorava da je veliki izazov kako će afričke vlade implementirati ovaj sporazum.

Izvor: Poslovni dnevnik

Foto: Pixabay