Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Knjiga, pisci

    Cveta BIZNIS sa učenjem jezika: Ko god zna NEMAČKI – drži kurs

    Nedostatak radne snage u najjačim evropskim zemljama „probudila“ je biznis sa kursevima stranih jezika u Srbiji, među kojima, očekivano, prednjači nemački, piše Politika.

    Otkako je pre četiri godine naglo skočila popularnost učenja nemačkog, uglavnom zbog zapošljavanja u toj zemlji, u Leskovcu ko god zna nemački drži kurs, kaže predsednica Upravnog odbora Udruženja škola stranih jezika Srbije (YALS). Marija Pejatović.

    Tako u gradu imamo ženu koja je odrasla u Nemačkoj kao gastarbajtersko dete i donedavno je držala agenciju za čišćenje, a sada već neko vodi svoju „školicu“ nemačkog jezika, ističe Pejatović.

    Najviše je, kaže, brine to što je sve popularnije da čim upišu srednju medicinsku đaci iz Leskovca krenu i na kurs nemačkog. I to na insistiranje roditelja.

    „Imam đaka koji je kao srednjoškolac završio najviši mogući nivo u školi engleskog jezika. Nedavno je došao i pohvalio se da je diplomirao na Medicinskom fakultetu. Upisao je zatim kurs nemačkog jezika i nije teško pogoditi gde će mladi doktor završiti posle stažiranja. O molerima i vozačima autobusa da i ne pričam. Njih u Leskovcu više nema, iselili su se“, kaže Pejatović.

    Potpredsednik Društva za strane jezike i književnosti Srbije dr Olivera Durbaba ističe da su za rad u Nemačkoj potrebne i dodatne obuke, koje pre svega podrazumevaju savladavanje terminologije i ostalih elemenata stručnog jezika.

    „U Nemačkoj se stručna udruženja nastavnika nemačkog jezika kao stranog zalažu za to da nivo jezičkog znanja za upotrebu u socijalnim zanimanjima, kao što su ona iz domena medicinske struke, ne bude niži od nivoa B2, za koji je okvirno potrebno od 600 do 800 časova.“

    Trenutne okolnosti na tamošnjem tržištu rada, međutim, diktiraju poslodavcima nužnost zapošljavanja srednjeg medicinskog osoblja i na nivou B1, ističe profesorka.

    Kurseva za nemački jezik je sve više, posebno otkako je ministar prosvete Mladen Šarčević za deficitarno zanimanje proglasio profesiju nastavnika nemačkog jezika, iniciravši uvođenje katedri za taj jezik na fakultetima u unutrašnjosti zemlje.

    Izvor: Politika

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE