Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Do 2050. svet će oskudevati vodom

    Polovina svetske populacije trenutno živi u područjima koja oskudevaju vodom, a nova predviđanja govore kako bi se ta brojka mogla povećati ukoliko se ne primene prirodne metode za povećavanje zaliha vode za piće.

    Ujedinjene nacije su uoči obeležavanja Svetskog dana voda 22. marta objavile izveštaj u kojem pozivaju na veću upotrebu ‘zelenih’ rešenja u suočavanju s problemom nestašice pitke vode.

    Kažu kako bi taj problem mogao pogoditi više od pet milijardi ljudi do 2050. godine, a broj ljudi ugroženih poplavama će se povećati na više od 1,5 milijardi, izveštava Guardijan.

    Potrebna su nam nova rešenja za upravljanje resursima vode kako bismo obezbedili zalihe pitke vode ugrožene sve većim rastom populacije i klimatskim promenama’, izjavila je čelnica UNESCO Audrey Azoulay.

    Gotovo 70 posto zaliha vode koristi se svakodnevno u poljoprivredi, najviše za navodnjavanje tla, 20 posto u industriji i 10 posto u domaćinstvima.

    Nova, ‘zelena’ rešenja najviše bi uticaja mogla imati u poljoprivredi kao najvećem potrošaču.

    Kroz tzv. ekološki inženjering moguće je smanjiti pritisak na zemlju, zagađenje, eroziju tla i potrebu za vodom za 25 do 50 posto, a procenjeno je da bi korišćenjem ekološki prihvatljivijih sistema bilo moguće povećati poljoprivrednu proizvodnju za 20 posto na svetskom nivou.

    Mnoge države i urbane sredine se u rešavanju problema nestašice vode okreću ‘zelenim rešenjima’, od kojih su najprepoznatljiviji krovne bašte i zeleni biljni zidovi.

    Kina je nedavno otišla i korak dalje i započela projekat u kojem planira do 2020. da izgradi 16 pilot-gradova, tzv. gradova spužvi, u kojima bi se recikliralo 70 posto vode pomoću sistema boljeg upijanja, zadržavanja i skladištenja kišnice i njenog pročišćavanja, ali i obnavljanja obližnjih vlažnih područja koja imaju ogromnu ulogu u poboljšavanju kvaliteta vode.

    Močvare, močvarne šume, rečni rukavci i slična vlažna područja pokrivaju samo 2,6 posto svetske površine, ali mogu uspešno ukloniti 20 do 60 posto metala iz vode i zadržati 80 do 90 posto taloga u površinskim vodama, čime su korisne u pročišćavanju otpadnih voda u industrijskim područjima.

    Ukrajina je, na primjer, izgradila brojna umjetna vlažna područja kako bi filtrirala farmaceutske proizvode iz otpadnih voda.

    Izvor: SEEbiz

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE