Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Dragan Drača: Potreban nam je konstruktivan dijalog

    „U oblasti poreza je ostvaren relativno skroman napredak u prethodnom periodu. Dve najznačajnije pozitivne promene obuhvataju izmeštanje drugostepenog postupka po žalbama na poreska rešenja u Ministarstvo finansija i dalje usklađivanje Zakona o porezu na dodatu vrednost sa propisima Evropske Unije. Međutim, najveći deo poteškoća i problema sa kojima se suočava poslovna zajednica, i na koje se godinama ukazuje u Beloj knjizi Saveta stranih investitora su ostali nerešeni“, kaže za BIZLife Dragan Drača, predsednik Poreskog odbora Saveta stranih investitora i dodaje da su odsustvo transparentnosti i javne rasprave u domenu promene poreskih propisa obeležili tekuću, isto kao i prethodne godine. „Poreski propisi su najčešće menjani bez omogućavanja poslovnoj zajednici i široj javnosti da ima blagovremen uvid u planirane izmene i priliku da ukaže na potencijalne probleme i da konstruktivne predloge. Naročite poteškoće su izazvali uvođenje poreza po odbitku na usluge prošle godine i novi pravilnik o PDV evidencijama koje će biti obavezne od 1. januara 2018. godine,“ kaže Drača.

    „Sve veći značaj dobija i pitanje reforme postojećih pravila o obračunu poreske amortizacije koja nisu suštinski menjana od njihovog uvođenja 2004. godine. Njihova primena u savremenim uslovima poslovanja izaziva brojne teškoće i nedoumice. I dalje je prisutan veliki broj parafiskalnih nameta u vidu raznih naknada i taksi. Poslovna zajednica se još uvek suočava sa problemom neujednačenog tumačenja i primene propisa između filijala Poreske uprave, uprkos uvođenju obaveznosti akata i mišljenja Ministarstva finansija za postupanje Poreske uprave.“

    Kako se pomenuti problem odražava na privredu Srbije i koje privredne grane najviše trpe zbog nerešavanja ovog problema?

    Uvođenje novih PDV evidencija nameće značajne zahteve privredi u pogledu prilagođavanja informacionih sistema i dodatnih resursa za vođenje takvih evidencija. Prilagođavanje poslovnog softvera ovakvim zahtevima u velikim kompanijama je veoma složen, dugotrajan i skup proces, i pitanje je koliko će privreda biti spremna za to 1. januara 2018. Takođe, potrebni su dodatni radni sati i kadrovski resursi za tekuće vođenje ovih evidencija. Isto tako, podnošenje pojedinačnih poreskih prijava za porez po odbitku na usluge za svaku transakciju uzrokuje veće troškove administriranja.

    Veliki broj parafiskalnih nameta povećava efektivno opterećenje privrede pod uslovima koji su često netransparentni i nepravedni. Ova oblast nije jedinstveno regulisana, već su nameti disperzirani kroz veći broj propisa koji uređuju različite pravne oblasti.

    Koje korake je neophodno preduzeti po vašim instrukcijama i do koje mere je Ministarstvo finansija otvoreno za dijalog?

    Neophodan je konstruktivan dijalog u vezi sa oblastima poreskih propisa koje je potrebno promeniti i unaprediti, pre nego što se pristupi pisanju izmena propisa. Takođe, blagovremeno dostavljanje nacrta izmena poreskih propisa na javnu raspravu. Do sada se dijalog uglavnom svodio na reagovanja nakon usvajanja izmena poreskih propisa, kada je mnogo teže nešto popraviti i promeniti.

    Mislim da je učinjen korak u dobrom pravcu formiranjem Radne grupe Vlade Republike Srbije i Saveta stranih investitora početkom ove godine, koja ima za cilj unapređenje privrednih propisa u skladu sa preporukama iz Bele knjige koju svake godine objavljuje Savet. Porezi su jedna od bitnih oblasti kojima će se ova Radna grupa baviti. Za sada je identifikovano nekoliko ključnih oblasti na kojima bi trebalo da se radi, a predstoje nam dalji razgovori o konkretnim koracima koje treba preduzeti. Nadam se da će Ministarstvo finansija biti otvoreno za konstruktivne predloge.

    Takođe, smatramo da je jačanje Poreske uprave i Ministarstva finansija u pogledu broja, kvalifikacione strukture, stručne obučenosti i osposobljenosti zaposlenih, informacionih sistema i drugih resursa od velikog značaja za rešavanje postojećih problema i unapređenje poreskog sistema i prakse. U tom smislu je bitno uspešno ostvarenje plana i završetak procesa transformacije Poreske uprave koji je u toku.

    Da li FIC očekuje da će se problem rešiti i kada i kakvi su benefiti za ekonomiju Srbije ukoliko dođe do izmene postojećeg zakona?

    Očekujemo da će dijalogom i zajednički radom Radne grupe u narednom periodu biti definisana rešenja za neke od pomenutih problema.

    To će za rezultat imati smanjenje troškova privrede u vezi sa pripremom poreskih prijava i vođenjem poreskih evidencija, jasnija i bolja poreska pravila koja su primerenija savremenim uslovima poslovanja, kao i povećanje transparentnosti u izmenama poreske regulative.

    Koje aktivnosti FIC-a, u prethodnom periodu, bi ocenili kao najuspešnije u smislu adekvatnog odgovora Vlade Srbije na konkretnu inicijativu vaše organizacije?

    Kao skorašnji uspeh ocenjujemo to što je nedavno usvojenim Zakonom o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju predviđeno i uvođenje šema elektronske identifikacije kao fleksibilnijeg mehanizma za identifikaciju od kvalifikovanog elektronskog potpisa. Inicijalno, nacrtom je bilo predviđeno da se šeme elektronske identifikacije mogu koristiti za utvrđivanje identiteta građana prilikom opštenja sa organom javne vlasti. Nakon opsežnog dijaloga sa privredom, a posebno predstavnicima Odbora za elektronsko poslovanje Saveta, tekst zakona je izmenjen na način da je upotreba šema elektronske identifikacije proširena i na transakcije između privrede i građana. Na taj način omogućiće se utvrđivanje digitalnog identiteta korisnika pomoću hardvera i softvera koje svi poseduju, kao što je mobilni telefon ili bankarska kartica.To je za nas konkretan uspeh.

    Kako generalno ocenjujete odnos države prema vašim aktivnostima u proteklih petnaest godina?

    Zadovoljni smo što je tokom svih ovih godina postojala otvorenost za saradnju i dijalog po različitim temama koje su od interesa našim članicama. Uopšteno govoreći, možemo reći da je proces usklađivanja zakona sa regulativom Evropske unije solidan, ali nije samo potrebno prilagoditi zakone već i poboljšati njihovu primenu. S obzirom da se u pristupnim pregovorima dužna pažnja posvećuje pitanju na koji način se zakoni sprovode, očekujemo da će to pomoći  u rešavanju tih problema.

    Izvor: BIZLife magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE