Dva veka od Vukove revolucije
Pre tačno 200 godina Vuk Karadžić je „na svijet izdao“ prvi srpski rečnik sa 26.270 reči koje je čuo u narodu, zabeleženih na do tada nov način – reformisanom azbukom.
Ovom knjigom Vuk je pokrenuo jezičku revoluciju koja je preobrazila našu kulturu. U međuvremenu, Vuk je nastavio da beleži šta i kako narod govori, pa 1852. objavljuje drugo, i naravno, prošireno izdanje „Srpskog rječnika“ sa 47.427 reči. Kako li bi reformator srpskog jezika danas „tolkovao“ našu komunikaciju na osnovu reči koje govorimo?
Kao i pre dva veka, Vuk bi svu svoju energiju, znanje, upornost i talenat usmerio na istraživanje jezika koji narod koristi. Uvideo bi da je jezik kojim govorimo drugačiji, apstraktniji, internacionalniji od onog koji nam je on ostavio u amanet. Shvatio bi i da se ne služimo dovoljno reformisanom azbukom za koju se toliko borio.
Kako li bi Vuk napisao SMS nekom svom prijatelju u Beču i obavestio ga da je u Srbiji domaći pivski brend Zaječarsko pivo pokrenulo kampanju sa serijom limenki sa umetničkim delima srpskih slikara, među kojima je i njegov portret, kojima se prikupljaju sredstva za obnovu Narodnog muzeja u Beogradu – s obzirom da se reči brend, kampanja, limenka, sredstva, pa čak ni umetnost, slikar i muzej ne pojavljuju u njegovom rečniku ni jedan jedini put? Ipak, u „Srpskom rječniku“ iz 1818. godine Vuk je bar zabeležio reč „pivo“.
Vukov portret na specijalno dizajniranoj limenci Zaječarskog piva koji je, kako bi narod u to vreme rekao, „molovao“ Dimitrije Avramović, deo je bogate umetničke zbirke Narodnog muzeja u Beogradu koji javnosti ponovo otvara svoja vrata 28. juna. Za obnovu najstarijeg muzeja u Srbiji, Zaječarsko će od svake prodate limenke sa likom Vuka Karadžića, kao i ostalih iz specijalno dizajnirane serije limenki sa remek-delima srpskog slikarstva koja se čuvaju u Narodnom muzeju u Beogradu, donirati po jedan dinar, za koji je Vuk pre 1818. zabeležio da je „nekakav hrišanski, dubrovački ili mletački novac“.
Izvor: BIZLife
Foto: promo
