Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    EK: Srbija GURA Zapadni Balkan

    Snažan rast bruto domaćeg proizvoda Srbije pogurao je rast ekonomije Zapadnog Balkana, koja je bila posustala 2018. godine, ocenila je Evropska komisija u najnovijem izveštaju.

    Evropska komisija u novom izveštaju o privrednim kretanjima u zemljama kandidatima za članstvo u EU konstatuje da je ubrzanju rasta srpskog BDP uglavnom doprinelo snažno povećanje bruto investicije od 17,3 odsto na godišnjem nivou, a rast su nastavile da podržavaju i privatna i javna potrošnja.

    „Srbija, najveća privreda u regionu, zabeležila je najveće ubrzanje godišnjeg rasta BDP, sa 2,9 procenata u drugom kvartalu na 4,8 odsto u trećem kvartalu“, konstatuje se u izveštaju.

    Komisija je zadržala projekcije rasta srpske ekonomije za 2020. i 2021. godinu na 3,8 procenata i 3,7 odsto, respektivno, koliko je predviđala i u svojim jesenjim prognozama iz oktrobra prošle godine.

    U dokumentu se podseća da je bonitetna agencija „Standard i Purs“ (S&P) podigla kreditni rejting Srbije sa „BB“ na „BB +“, što je samo jedan stepen ispod investicionog nivoa, zadržavajući pozitivne izglede.

    Pozitivni izgledi kreditnog rejtinga Srbije, dodaje se, zasnivaju se na i čvrstim izgledima daljeg snažnog priliva direktnih stranih investicija, koji može dodatno da ojača izvoznu bazu Srbije i otpornost ekonomije na spoljne šokove.

    U Izveštaju se precizira da su strane direktne investicije u Srbiji dostigle do novembra prošle godine 3,1 milijardu evra, što je skok od 37,3 odsto međugodišnje, pri čemu one pokrivaju finansiranje deficita tekućeg računa sa 110 odsto.

    Komisija ističe takođe da je MMF završio u decembru treću reviziju u okviru Instrumenta koordinacije politike sa Srbijom i da je konstatovao da zemlja nastavlja da beleži solidne ekonomske i fiskalne rezultate, mada ostaje ranjiva na eksterna kretanja, dok su unutrašnji rizici vezani za kašnjenje strukturnih reformi.

    U dokumentu, objavljenom na zvaničnoj interent stranici Evropske komisije, piše još da je budžetski suficit Srbije u trećem kvartalu iznosio 0,9 odsto BDP, zahvaljujući snažnim prihodima od poreza na dobit i poreza na dodatu vrednost, kao i doprinosima socijalnog osiguranja.

    Dalje se napominje da je Skupština Srbije u novembru usvojila budžet za 2020. godinu, u kojem se, kao i prethodne godine, predviđa deficit budžeta opšte države od 0,5 odsto BDP.

    Dodaje se takođe da se budžetom za 2020. godinu projektuje snažan rast prihoda koji se koristi za povećanje prosečnih plata za oko 9,0 odsto i penzija za 5,4 procenta, kao i za obezbedenje dodatnih finansijskih sredstava za infrastrukturne projekte i blagog smanjenja poreza na rad.

    Premijerka „brža“ od EK

    U izveštaju se ukazuje i na pozitivna kretanja na srpskom tržištu rada, gde je stopa nezaposlenosti stanovništva starijeg od 15 godina oborena na 9,5 procenata u trećem kvartalu, ali se dodaje da se smanjila i radna snaga za 1,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, usled pada broja stanovnika i porasta neaktivnog stanovništva.

    Prema prognozi Komisije, stopa nezaposlenosti u Srbiji će ove i naredne godine biti dodatno smanjena, i to na 8,9 odsto i na 7,2 procenta, respektivno.

    Kada je reč o trgovini Srbije sa svetom, EK procenjuje da će spoljnotrgovinski deficit iznositi 12,5 procenata ove i 12,9 posto iduće godine, dok deficit bilansa tekućih plaćanja vidi na nivou od 5,5 odsto za obe godine.

    Takođe predviđa da će rast inflacije u 2020. i narednoj godini iznositi po 2,1 procenat.

    Prema oceni Komisije, nivo javnog duga u regionu Zapadnog Balkana je i dalje visok, a tu ocenu argumentuje podacima da je on u Crnoj Gori prošle godine činio 79 odsto BDP, u Albaniji 66,5 odsto, dok je u Srbiji na kraju novembra iznosio 52,4 procenta.

    Komisija predviđa da će javni dug Srbije ove godine biti smanjen na 49,9 odsto, a 2021. godine na 48 procenata.

    To se, međutim, ne poklapa sa nedavnim izjavama srpske premijerke Ane Brnabić koja je pre dva dana saopštila da je javni dug Srbije spušten ispod 50 odsto BDP.

    Naime, prema njenim rečima, dug Srbije spušten je na 48,2 odsto BDP, što je nazvala velikim uspehom.

    Izvor: RTS, agencije

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE