Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Finansijski problemi najveće privatne kompanije u Rusiji imaju političku pozadinu

    Finansijski problemi najveće privatne kompanije u Rusiji – nastali iz političke pozadine – opet su naglasili pitanje investicione klime u toj zemlji.

    Kompanija Sistema koja se bavi od poljoprivrede do telekomunikacija u ponedeljak je izvestila banke da je u tehničkom bankrotu jer ima problema s otplatom 3,9 milijardi rubalja (66 miliona dolara) kreditnih obveza, prenosi Poslovni.hr.

    Dugovi se ne mogu otplatiti jer je sud blokirao imovinu kojom je Sistema garantovala za kredite, a to je pak posledica sukoba s drugom najvažnijom kompanijom u zemlji – naftnim divom Rosnjeftom. Ta državna kompanija kojoj je na čelu Igor Sečin, osoba iz bliskog kruga predsednika Vladimira Putina, tužila je Sistemu zbog navodnog uništavanja vrednosti naftne kompanije Bašnjeft koju je nedavno preuzeo Rosnjeft.

    Državni div na sudu potražuje odštetu od čak tri milijarde dolara dok u Sistemi tvrde kako je vrednost Bašnjefta rasla dok su oni bili njegovi deoničari.

    “Situacija je direktna posledica tužbe i znalo se da će zamrzavanje naše imovine dovesti do tehničkog bankrota”, ističe u saopštenju direktor Sisteme Mihail Šamolin, a prenosi Njujork Tajms (New York Times).

    Iz Rosnjefta nisu ostali dužni na Sistemine optužbe. “Ako Sistema želi da iskoristi sudski proces, poput zamrzavanja imovine, kako bi zavarala svoje kreditore, to mnogo govori o poslovnom stilu te kompanije”, poručio je portparol Rosnjefta Mihail Leontijev.

    Tamošnji analitičari smatraju kako je slučaj lakše shvatiti ako ga se sagleda u političkom kontekstu. Naime, većinski deoničar Sisteme je milijarder Vladimir Jeftušenkov čiju imovinu Forbs procenjuje na devet milijardi dolara. Iako se nikada nije uplitao u politiku, Jeftušenkov je kupovinom deonica Bašnjefta “stao na žulj” Kremlju. Zbog optužbi za pranje novca prilikom kupnje deonica Jeftušenkov je 2014. bio i u kućnom pritvoru. S druge strane, odšteta koju traži Rosnjeft sugeriše da državne kompanije, pritisnute sankcijama, traže druge izvore novca.

    Ovaj sukob uzrokuje mnogo štete investicionoj atraktivnosti Rusije, kaže profesor Aleksandar Abramov. “Slučaj može stvoriti presedan da svaka aktivnost neke kompanije u prošlosti može biti upitna, a imovina oduzeta”, kaže Abramov.

    Izvor: New York Times/poslovni.hr

    Foto: YouTube screenshot

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE