Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Fiskalni savet opleo po Fiskalnoj strategiji

    Fiskalna strategija za 2019. godinu ne prepoznaje nizak privredni rast kao najveći makroekonomski problem Srbije, zbog čega nije predviđena promena fiskalne politike kako bi se rast ubrzao, saopštio je Fiskalni savet.

    Savet je ocenio da u Fiskalnoj strategiji Vlade Srbije za 2019. sa projekcijama za 2020. i 2021. godinu „većina ekonomskih i fiskalnih izazova na koje bi Vlada trebalo da odgovori do 2021. nije dobro adresirana u Strategiji, a neki veliki problemi se u njoj i ne pominju“.

    Ocenjeno je da Srbija u brzini privrednog rasta sistematski zaostaje za uporedivim zemljama centralne i istočne Evrope (CIE), jer je od 2010. do 2018. godine kumulativni rast privrede Srbije bio oko 15 odsto, dok su zemlje CIE u proseku imale dvostruko brži rast.

    „Da bi privreda Srbije mogla da ima visok i održiv privredni rast najmanje jedan procentni poen viši od proseka zemalja CIE, čime bi počela da ih pristiže u razvoju, učešće investicija u bruto domaćem proizvodu (BDP) trebalo bi da iznosi oko 25 odsto, a sada je 18,5 odsto“, naveo je Savet.

    Strategija ne prepoznaje ni problem lošeg stanja osnovne infrastrukture Srbije puteva, železnice i zaštite životne sredine, navodi Savet i dodaje da snažno povećanje javnih investicija nije potrebno samo zbog ubrzanja privrednog rasta već i zbog veoma lošeg stanja infrastrukture.

    Fiskalni savet je naveo da je zbog dugogodišnjih niskih ulaganja u zaštitu životne sredine Srbija među najzagađenijim evropskim zemljama. Strategija ne prepoznaje ni problem niskog kvaliteta usluga koje pruža država u važnim oblastima poput zdravstva i prosvete, ali i Poreske uprave.

    „Vlada nema konkretan plan kada će preći na održivi model upravljanja brojem zaposlenih u državi i napokon ukinuti štetnu zabranu zapošljavanja.“ Strategija, smatra Fiskalni savet, ne uviđa neuređenost javnih finansija na lokalnom nivou vlasti.

    Strategija ne tretira na zadovoljavajući način ni neuspešno poslovanje javnih i neprivatizovanih državnih preduzeća. Privatizacijom RTB Bor i PКB napravljen je, kako se navodi, znatan napreda, a najveći preostali problemi su Resavica, Petrohemija i MSK, kao i Ikarbus, Lasta, Simpo, Jumko, Tigar, Trajal.

    Kao najvažniju pozitivnu stranu Strategije, savet navodi to što se nizak fiskalni deficit od 0,5 odsto BDP, koji se planira budžetom za 2019. godinu, trajno zadržava i u narednim godinama. „Po prognozama iz Strategije, javni dug bi trebalo da padne ispod 50 odsto BDP tokom 2020. što je realistična projekcija i dobar rezultat.“

    Fiskalni savet je, međutim, naveo da od 2015. javnost nema informacije o tome kako su budžetom planirana sredstva zaista potrošena, budući da je Vlada od tada prestala da dostavlja Skupštini predloge zakona o završnom računu republičkog budžeta.

    Navedeno je i da „Vlada godinama ne pravi kredibilan srednjoročni plan za vođenje ekonomske politike na osnovu kog bi se definisali budžetski prioriteti i pravili godišnji budžeti“.

    Budžetski kalendar se ne poštuje još od 2012. godine, od kada se Strategija usvaja približno u isto vreme s godišnjim budžetom, pa tako ona proizilazi iz budžeta, umesto da bude obratno, što kako je naglašeno, „potpuno obesmišljava njenu ulogu“.

    Dodaje se i da fiskalna strategija godinama ne ispunjava svoju osnovnu svrhu da bude kredibilan strateški dokument za upravljanje javnim finansijama u srednjem roku.

    Izvor: Beta

    Foto: Beta

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE