Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Hrvatska ipak zaostaje u prelasku sa linearne na kružnu ekonomiju

    U maju 2016. godine Evropska komisija pokrenula je analizu aktivnosti u području životne sredine kroz svoj dvogodišnji ciklus interne analize zemalja članica. Izveštaj Evropske komisije zaključuje da i pored postojanja depozitnog sistema za ambalažni otpad kao i drugih napora koje država preuzima u pogledu upravljanja ambalažnim i drugim otpadom, Hrvatska zaostaje u prelasku sa linearne na cirkularnu ekonomiju.

    Glavni pokazatelji uspešnosti i dosadašnjih trendova u Hrvatskoj, koje je u svojoj analizi korisitila Evropska komisija su niska stopa recikliranja komunalnog otpada, u 2014. godini 17% u poredjenju sa prosekom u zemljama EU od 44% i visoka stopa odlaganja komunalnog otpada 83% dok je prosek u EU 28% (2014. god.); visoka stopa odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, 115% u odnosu na referentnu 1997. godinu (cilj iz Ugovora o pristupanju EU-u za 2013. godinu bio je odlaganje 75% ukupne količine biorazgradivog otpada, što govori da cilj nije postignut); kao i nizak indeks ekoloških inovacija: indeks inovacija za Hrvatsku je 67, dok je na vrhu Danska s indeksom ekoloških inovacija 167, dok su iza Hrvatske su još samo Malta, Kipar, Poljska i Bugarska.

    Prema mišljenju Evropske komisije, glavni uzroci loših pokazatelja su slabo planiranje upravljanja otpadom i nedostatak odgovarajućih politika, regulatorni okvir koji je samo delimično prilagođen propisima EU, nedovoljni podsticaji za upravljanje otpadom u skladu sa hijerarhijom otpada, nedovoljno odvojeno sakupljanje otpada od vrata do vrata, neraspoloživo finansiranje na lokalnom nivou nedovoljno za razvoj i fukncionisanje usluga odvojenog sakupljanja otpada na izvoru, nedovoljni implementacioni kapaciteti, nedostatak kompetencija kod upravljača i donosiolaca oduka, nedostatak jasne raspodele zadataka i nedostatak koordinacije između različitih upravnih nivoa.

    Glavne preporuke Evropske komisije u cilju poboljšanja stanja u Hrvatskoj su:

    1. Sprovesti reviziju programa proširene odgovornosti proizvođača radi poboljšanja njihove efikasnosti,
    2. Povećavanje naknada za odlaganje kako bi se postupno ukinulo odlaganje otpada koji se može reciklirati,
    3. Prihode od ovih naknada zajedno sa sredstvima EU fondova iskoristiti za podršku odvojenom sakupljanju i izgradnji infrastrukture za obradu otpada.

    Izvor: BIZLife

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE