Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Inovacije ne stanuju u Srbiji, kaskamo i za regionom

    Srbija je 62. na listi Globalnog indeksa inovacija (GII), od 127 zemalja. Najinovativnije zemlje, po GII su Švajcarska (1.), Švedska (2.), Holandija (3.) i SAD (4.) Ispred nas su i Slovenija (32.), Bugarska (36.), Mađarska (39.), Hrvatska (41.), Rumunija (42.), Crna Gora (48.) i Makedonija (61), a iza nas su po inovativnosti BiH i Albanija.

    Šta je ustvari globalni indeks inovacija? To je sistem ocenjivanja inovativnosti jednog društva kroz set raznovrsnih kriterijuma kao što su institucije (politička klima, zakonodavstvo, biznis klima), ljudski kapital i istraživanja, infrastruktura, sofisticiranost tržišta, kreativni i tehnološki autput, kao i kvalitet obrazovanja. Za svaki od kriterijuma zemlja se ocenjuje posebno, i globalni indeks je presek uspešnosti zemlje u svim tim oblastima.

    Kada govorimo o kriterijumima, Srbija je najbolje ocenjena u oblasti institucija (50. mesto od 127), infrastrukture (52.), ljudskog kapitala i istraživanja (54.), autputa tehnologije i znanja (53.). Ono što je naš indeks inovacija srozalo na 62. mesto jesu loši rezultati prvensteno u ekonomiji i biznis okruženju – tako smo tek 99. po tržišnoj sofisticiranosti (u ovaj kriterijum spada i mogućnost dobijanja povoljnih kredita, mikrofinansiranje, lokalna konkurencija), 79. po ekonomskoj sofisticiranosti (radnici u industriji znanja, stanje klastera, prepoznavanje talenta u biznis okruženju).

    Ukupno stanje naše ekonomije je ono što presudno negativno utiče na stanje i proizvodnju inovacija u Srbiji. U istraživanju se takođe kaže da u Srbiji postoji nedostatak preduzetničke inicijative, da je malo tržište, da su domaće kompanije nedovoljno orijentisane ka izvozu, i da u našoj ekonomiji imamo dominaciju stranih, izvozno-orijentisanih kompanija.

    Srbija je prva u svetu po jednom kreativnom indikatoru – broju editovanih Wikipedia strana na broj stanovnika, što pokazuje da je onlajn Wiki zajednica u Srbiji vrlo aktivna, kaže naš sagovornik.

    –  Ovaj indikator, doduše, nije toliko važan za ocenu celokupnog inovacionog ekosistema, ali postoje neki drugi važniji indikatori gde je Srbija dobro ocenjena, kao što je izvoz ICT servisa kao procenat ukupnog izvoza (23), onlajn servisi državne uprave (24), broj istraživača na milion stanovnika (35), broj diplomaca u naučnim, tehnološkim i inženjerskim disciplinama kao procenat ukupnog broja diplomaca (22).

    Izvor: Blic

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Komentari

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE