Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    INTERVJU: Arhitektura kao manifest brenda

    Iako Beograd ima poziciju kakvu imaju najlepši svetski gradovi, u sveukupnom utisku grada kao celine – Beograd razočarava mnoge. Godinama i sama razmatram krivce lošoj kompilaciji starih i novih odluka, posledice nemaština i javašluka jeftinih projekata koji su ustoličili legendarne kvotu i ocenu i samog Le Korbizjea da je Beograd najružniji grad na najlepšem mestu, kaže za BIZLife Anja Ivana Milić, osnivač i izvršni direktor firme Arhi.pro i dodaje da smo „dozvolili privatnim investitorima da projektima jeftinim i na papiru i u izgradnji pretvaraju stare oronule ulične frontove u grdosiju, koja će sledećih sto godina ostati nepromenljivo ružna.“

    „Sada je momenat da se izborimo za malo lepši grad u planovima i projektima“, kaže ona.

    Koje su to najveće promene koje su se desile u poslednjih dvadeset godina kada je Beograd u pitanju?

    Upravo se poslednjih dvadeset godina, pored svih hendikepa koje sam navela, pojavljuje i pojam internacionalnih investitora u razvoju nekretnina, zajedno sa internacionalnim standardima rada u dizajnerskom timu, u izgradnji, u ekonomiji ulaganja u tržište nekretnina.

    Bez obzira na to što smo narod koji se opire tome da nam drugi kažu kako kod kuće treba da radimo, internacionalne korporacije su donele pomak u kriterijumima tehničkih, estetskih i budžetskih zahteva izgradnje. Iz godine u godinu slika grada se širi i menja i, nadamo se, preuzima utisak grada u modernoj ekspanziji razvoja.

    Koje projekte biste izdvojili kao dobre primere uspešne arhitekture, kako u eksterijeru, tako i u enterijeru?

    Arhitektima je najteže da ocene uspešnu arhitekturu izvan svog opusa rada. Struka smo velike loše kritike na sve što se dešava, ako sâm strukovni pojedinac koji daje sud nije bio pitan.

    U skladu sa tim, danas ima više kritike nego pohvale, jer je mnogo neuposlenih arhitekata ostalo da posmatra velike razvojne projekte, a koji se mahom konceptualno rešavaju u internacionalnim biroima izvan naše zemlje.

    Međutim, to je situacija na koju moramo što pre da se naviknemo ako želimo da Beograd postane svetski grad u procesu opšte globalizacije tržišta.Smatram da su primeri kao što su „Airport city”, šoping centri „Ušće” i „Delta city”, biznis centar „Navigator”, tržni centar „Rajićeva”, „Belekspo centar”, stambeni blok „Central garden” i slični takvi projekti – uspešni projekti.

    Što se enterijera tiče, domaće arhitekte su uspešne na ovom polju i nadmeću se svakodnevno u kreiranju restorana, novoničućih hotela i poslovnih prostora, te da je svakoga meseca moguće naći nov atraktivan primer koji osvaja prvo mesto u estetici. Lično, volim sve restorane duž „Beton hale” i smatram da su dobri pokazatelj prethodnog stava.

    Šta se dešava sa uređenjem poslovnih prostora? Kakvi su zahtevi vaših klijenata?

     „Arhi.pro” je rodonačelnik postavke korporativne kulture od same 2000. godine u Srbiji. Sa pojavljivanjem prvih internacionalnih korporacija koje su donosile svoj vizuelni standard, bili smo angažovani da razvijamo brand standardizaciju u domenu arhitekture i enterijera za mnoge korporacije. Načelo je da je korporativna kultura veoma čitljiva u celokupnom brendiranju vizuala i da se poruka koju kompanija šalje tržištu, pa i svakom pojedinačnom klijentu, mora emitovati od logo znaka, preko poslovne uniforme, do samih poslovnih prostora i upravne zgrade. Arhitektura postaje manifest brenda i ogledalo poslovne misije.

    Kakvi su bili počeci kompanije „Arhi.pro”? Koliko ste razvili neku početnu ideju i ispunili ciljeve?

    „Arhi.pro” je osnovan sa već prethodno stečenom renomiranom klijentelom iz opusa moje prakse u okviru mog privatnog arhitektonskog studija. Preduzetništvo i ideja da se izgradi referentan projektantski biro razvija se od kraja devedesetih godina. U svakom momentu su ciljevi bili veliki, ali realni. Međutim, sva postignuća su prevazišla tadašnje ciljeve. Posao se razvijao i preko očekivanja. Umesto samo dobre arhitektonske prakse, nastalo je nešto više: integrisana praksa svih projektantskih disciplina u zgradarstvu, formiranje kompanije „Arhi.pro” koja nudi usluge dizajna i izgradnje, jačanje „Arhi.pro” izvođačke operative, vođenje uspešne stolarske proizvodnje „Arhi.pro furniture”, od 2002. godine, bavljenje projektovanjem osvetljenja i trgovinom rasvete, kao discipline i biznisa, u okviru posebne firme „Light studio”, koju smo osnovali 2005. godine. Takođe, 2005. godine osnovali smo firme u Crnoj Gori i Makedoniji („Arhi.pro Montenegro” i „Arhi.pro Makedonija”).

    Sve to je nastalo kao integracija struka supruga Aleksandra, diplomiranog inženjera elektrotehnike, i mene, kao arhitekte, zaljubljene u enterijere i nameštaj.

    Jedan čovek može mnogo, dvoje ljudi mogu nemerljivo više, ako su im interesi u svakom koraku jednaki.

    Da li možete da nam najavite neki od projekata koji ćete raditi?

    Autorski projekat koji smo pokrenuli u fazi je izrade idejnog rešenja stambenog kompleksa u Beogradu, na Zvezdari, za inostranog investitora, ukupne površine izgradnje od 45.000 m2.

    Aktuelni projekat koji razvijamo na osnovu koncepta internacionalnog autora jeste nova rezidencijalna zgrada u okviru kompleksa „Portomontenegro”, u Tivtu, a u oblasti dizajna i izgradnje angažovani smo na projektu „Magnolija”, stambene zgrade u okviru projekta „Beograd na vodi”. U najavi zadatka kome se radujemo nalazi se projekat restorana „Budha bar” u Beogradu i jedan novi hotel u gradskom centru.

    Izvor: BIZLife magazin

    Foto: Arhipro

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE