Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Jahorina 2016: Da li nam treba više ili manje države?

    Jedan od naposećenijih panela Jahorina ekonomskog foruma 2016 bio je ’Makroekonomske politike – više ili manje države“. Stalno se nameće pitanje da li je država ta koja će izvesti privredu iz recesije. Ovim panelom otvorena je diskusija o tome da li nam treba više ili manje države?

    Borko Đurić predsednik Privredne komore Republike Srpske istakao je da je odgovor između. „ Ako govorimo o monetarnoj politici, dobro je što nam je valuta stabilna i imamo ozbiljan način u svom privrednom delovanju. Ipak, imamo problem nemogućnosti plasiranja proizvoda na EU tržište“.

    Panelisti su se složili da je potrebna bolja poreska politika,odnosno da i dalje imamo visoke poreze i doprinose na rad. Smatra se da će se do boljih rešenja doći dogovorom sa ministarstvom finansija. „I preko drugih politika treba stvarati dobar ambijent za privređivanje. Potreban je viši stepen konkurentnosti privrede na svetskom tržištu.Obrazovanje i politika treba da budu na strani privrede. Ne želimo da školujemo kadrove za bogate poslodavce razvijenih zemalja. Nadam se da će političari staviti tačku na zapošljavanja u javnom sektoru“, rekao je Đurić.

    Jedan od komentara bio je da su strane investicije ključ za razvoj ekonomije zemalja u razvoju. Takođe je istaknuto da su strani investitori zadovoljni poslovanjem u Republici Srpskoj. Ali da im nije lako, ukazao je Valentin Illevski,član UO Saveta stranih investitora. „Ima toliko prepreka da investitori mogu knjigu da napišu. Očekujemo pomoć od države. Mislim da ljudi nisu svesni potencijala ove države, naročito u turizmu. Ako su ekonomski pokazatelji na dnu – možete samo rasti“, sa osmehom je zaključio Ilievski.

    Doc. dr Miro Džakula problem je video u tome što postoje carinska i monetarna, ali ne i fiskalna unija. To znači da svaka članica vodi samostalnu poresku politiku. On je kazao da je u svetu 50 posto indirektnih prihoda prevara. „Zahvaljujući tome što smo malo tržište takvi događaji su svedeni na minimum. Uprava se dobro bori satom  pričom“.

    Jahorina_panel2

    Kadaje reč o direktnim porezima Zora Vidović, direktor Poreske uprave RS izjavila je da privreda i zaposlenost beleže rast u protekloj godini. Kako je objasnila to utiče na prikupljanje direktnih poreza. Uprava i vlada donoseći propise u ovoj oblasti pomažu. „Bavimo se obukom inspektora u poreskoj upravi. Skoro smo imali nemačku obuku od 15 dana i oni su se iznenadili koliko su naši inspektori dobri“, izjavila je ona.

    Izvršni direktor za finansije MTS-a profesor dr Milenko Dželetović citirao je premijera Srbije govoreći da je za „mozaik problema potreban mozaik rešenja“ i dodao da nema čarobnog štapića. Veliki broj javnih preduzeća jepokazao da ozbiljnim i odgovornim ponašanjem, i uz dobru vladu može da se postigne pozitivan rezultat. Potrebno je povećanje kapitalnih investicija, stvaranje boljeg tla naplatom poreza i borbom protiv sive ekonomije.

    Predsednik saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović rekao je da treba da se precizira na koji se prostor misli ako pričamo o napuštanju neoliberalnog koncepta ekonomije u sklopu globalne ekonomske krize. „Mi je nikada nismo napuštali, naprotiv. Od početka tranzicije imamo dominaciju države. Pogledajte u privredi, realnom sektou ili finansijkom sektoru. Odgovor je treba nam manje države, a ne više. Država ne povećava kapitalne investicije. Imali smo minimume investicija u bruto domaće proizvode u proteklim godinama. Investicije moraju biti privatne,ali podržane od države kroz kapitalne investicije.Popraviti ambijent za strane, ali i domaće investicije. Subvencije bi bilo bolje okrenuti ka lokalnom nivou i dati zamah privatnim investitorima“, zaključio je Vlahović.

    Država treba da se povlači iz privrede. Ona nije dobar preduzetnik. Prodaja Železare takođe je dobra vest, rečeno je na panelu.

    Na pitanje da li će zemlje Balkana primeniti ubrizgavanje likvidnosti, a da ne bude inflacije i slabljenja domaće valute, Ana Ivković generalni direktor Direktorata za ekonomska istraživanja i statistiku Narodne banke Srbije navodi da nije pitanje da li će zemlje Balkana uraditi, već treba li to da urade. „Treba imati u vidu da su i Centralna banka i federalne rezerve krenule u nestanardne mere tek nakon što su iscrpele standardne. Tek kada je kamatna stopa došla na zero boun tada su krenule sa ubrizgavanjem likvidnosti“, rekla je Ivković navodeći da su formirani viškovi kapitala još uvek tu i da naše banke mogu da koriste standardne mere monetarne politike i to uvek treba da bude odabir bankara. Ona je takođe rekla da Srbija ima mogućnost da koristi standardne mere i da ne mora da poseže za drugim. I njen odgovor je – manje države.

    Jedan od velikih zaključaka panela svakako jeste da treba ulagati u mladost i obrazovanje. „Nikad kao sad nije trebalo državi da stvori uslove za kvalitetno privređivanje. Da omogući školovanje kadrova u potrebi privrede. I da obustavi školovanje onih koji ne trebaju nikome. Ne treba da se stavimo u tuđe ruke i da budemo robovi u sopstvenoj kući, ali treba da pratimo strane dobre efekte“, zaključio je Vjkoslav Bevanda, ministar finansija Bosne i Hercegovine.

    Izvor: BIZLife

    Piše: D.Grujičić

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE