Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kad ne mogu kamatama, „deru“ nas naknadama

    Banke u srbiji neprestano uvode nove naknade za svoje korisnike jer su im one, posle pada kamata, postale znatan izvor prihoda. Procenjuje se da banke trenutno naplaćuju više od 260 različitih naknada, piše Blic.

    Iako su poslednjih godina ukinule pojedine naknade, o čemu su na sav glas obavestile javnost, s druge strane niko ne zna za nove namete, za koje građani saznaju tek kada stanu pred šalter.

    Jedna Beograđanka se iznenadila prilikom otvaranja internet kartice potrebne zbog plaćanja reklama na društvenim mrežama, kada joj je službenik jedne banke rekao da to košta 800 dinara. Pogotovo zato što je njena prijateljica samo šest meseci ranije to uradila besplatno, i to u istoj banci.

    Bankar je potvrdio da do pre par meseci nisu naplaćivali ovu uslugu, uz objašnjenje da su „primetili kako građani masovno uzimaju internet kartice pa ih ne koriste, što banku košta“. Kako to da otvaranje kartice pre nekoliko meseci banku nije ništa koštalo, a sada odjednom na tome ima neki troša, upitala se ona.

    Slično je prošao i jedan student kome je banka zaračunavala održavanje tekućeg računa, iako je kao student imao pravo na besplatnu uslugu.

    Tek kada su mi stigle opomene da dugujem nekoliko hiljada dinara, shvatio sam da nešto nije u redu. U banci sam saznao da nemaju moju potvrdu o redovnom studiranju, pa moraju da mi naplate održavanje računa. A niko se nije setio da me obavesti da donesem taj papir. Tek kada se dug nagomilao, poslali su mi opomenu, požalio se on.

    I tu nije kraj. Kada su u pitanju trajni nalozi, banka automatski povlači novac sa računa određenog dana u mesecu. Međutim, ako nemate para u tom trenutku, banka će prilikom uplate, iako je prošao samo jedan dan, naplatiti i dug i kamatu. Umesto da obavesti klijenta, u određenom roku, da mu preti naplata kamate zbog kašnjenja, banka automatski uzima novac po tom osnovu.

    „Uz veći revolt, naknade bi isčezle“

    Dušan Uzelac, urednik sajta Kamatica, ističe da banke u Srbiji na ovaj način obezbeđuju dodatne prihode jer je, usled male kupovne moći, njihova kreditna aktivnost smanjena. „To bankama ograničava tržište kredita, pa u takvim okolnostima banke traže prostor da zarade i opstanu“, kaže Uzelac.

    Prema njegovim rečima, građani ne bi trebalo da pristaju na to. Da imamo veći revolt prema takvim naknadama i da odlazimo iz banaka u kojima nam ispostave račun za neku naknadu, sve te provizije bi brzo iščezle, zaključuje Uzelac.

    Od naknada 35 milijardi dinara

    Naknade su drugi po visini izvor prihoda banaka, odmah nakon kamata. Prema podacima Agencije za privredne registre, banke su na ime raznih naknada i provizija u 2016. godini naplatile 51 milijardu dinara, a s obzirom na to da su imale oko 16 milijardi dinara troška, čisto su inkasirale 35,3 milijarde dinara.

    Po osnovu kamata profit je, ipak, daleko veći pa su tako srpske banke prošle godine na njima zaradile 123,8 milijardi dinara.

    Neke od najčudnijih naknada

    Neopravdana reklamacija za kartice * nerealizovani čekovi * odobrenje dozvoljene pozajmice * amortizacija računa * trošak blokade i zamene kartice * slanje opomena * promena kreditnog limita * izdavanje potvrda

    Izvor: Blic

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE