Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kako biti uspešan u današnje (ne)vreme

    Piše: Milan Popović, TV autor

    Prvi zadatak koji bih postavio nekom mladom čoveku bio bi da zaokruži šta smatra najvrednijom kategorijom ovozemaljskog života:

    1. a) novac
    2. b) vreme.

    U zavisnosti od odgovora, znao bih da ispričam priču baš za njega.

    Koliko sam shvatio za 40 godina života i tačno 20 godina rada, uspeh u biznisu i uspeh u životu mere se različitim mernim jedinicama, alati za merenje su drugačiji i revizor ima drugačije metodologije. Svako od nas ima različite vizure gledanja na to. Ja ću probati da prenesem svoju.

    Ja sam zaokružio VREME pre mnogo godina, pa će i moj tekst sigurno naginjati na tu stranu.

    Prva prepreka da bi ova priča imala vrednost i bila korisna jeste da razjasnimo šta znači biti uspešan. Ko meri „uspešnost”? Da li to rade komšije, rodbina, kolege ili neka agencija obrađuje prispele podatke? Možda neka aplikacija? Nažalost, ovo je oblast ličnog osećaja i ugla gledanja – vreme ili novac.

    Dve genijalne izjave sam čuo obilazeći srpska sela. Prva je iz vlaških sela: „Svaki uživa u ponešto!” To znači da ne možemo mi određivati drugima šta da im se sviđa i šta je dobro za njih. A druga je iz Šumadije: „Svako živi lep život!” Da mu se ne sviđa takav život, menjao bi nešto, kažu. Narod je zaključio da je i onaj što pije pivo ispred prodavnice odlučio da to ne menja, jer mu odgovara tako. Malo surovo – narodski!

    Biti uspešan u biznisu i biti uspešan u životu – jasno vam je da su, po mom mišljenju, dve kategorije. To su trke na 150 metara sa preponama u prepunoj areni (biznis) i, recimo, polumaraton po teškoj vrućini gde publika gleda samo delove trke i teško sklapa sliku (život). Samo pojedini čuju ko je pobedio na kraju. Ima i onih koji na cilju čekaju da se svojim očima uvere ko će prvi preći vrpcu u maratonu. Ti ljudi na cilju u našim životima jesu naša deca, naši unuci, praunuci i ljubav našeg života.

    Složićete se da i deke i bake, i prabake i pradeke mnogi pamte kao one koji su im ostavili veliko nasledstvo ili ostavili mnogo uspomena i igranja (potrošenog vremena).

    Da se vratimo na one koji su zaokružili NOVAC na početku ovog teksta. Pravila kapitalizma su jasna – zarada. Ne samo koliko zarađuje neko već i koliko drugom zarađuje novca svojim znanjem i angažovanjem. Tako se došlo do toga da je novac merna jedinica, a iz toga je proizašlo da teško može po merilima savremenog biznisa neko da napravi „uspeh” ako ne voli novac. Iz kompleksa ili neke psihološke muke i teranja da bi pokazao mami i tati, bivšem dečku ili devojci da je najbolji – retko je ko uspeo da dotakne vrhove Menhetna, Londona ili Azurne obale. Uspeli su oni koji su spremni da zbog novca prave dodatne napore, rade više od drugih, rade bolje, uče stalno, rastu, bore se i pobede.

    Geti davnih godina reče (a u filmu parafraziran) da može mnogo njih da se obogati, ali retko ko može da ostane bogat. Tako smo dobili gomilu preduzetnika, privrednika, mladih biznismena, ambicioznih ljudi koji kao buba sagore u plamenu sveće. Manjina je onih koji su iskoristili kumulativna dejstva svojih saradnika (njihovo znanje, angažovanje i ljubav prema novcu) i postali i ostali bogati – uspešni. Uspešni u tom koordinatnom sistemu.

    VREME NIJE NOVAC?

    Oni koji su zaokružili VREME kao najvredniju kategoriju retko će propustiti igranje sa detetom u parku zbog novca, retko će zbog poslovne obaveze propustiti jutarnje porodično razvlačenje po krevetu. Stići će na svaki roditeljski sastanak. Na dan rođendana svojih najmilijih isključiće sve telefone – i sve to će za njih imati jasne finansijske posledice! Oni kojima je VREME svetinja uvek pokušavaju da za manje vremena postignu isto kao oni koji rade duže, rade više – onih koji su na početku ove priče zaokružili NOVAC kao najvažniji. Ovi prvi ostavljaju svojoj deci deo zadatka – da i sami nešto steknu i urade, a to se nekada zvala SREDNJA KLASA – bez ogromnih apetita. Ovi drugi hoće da zauvek reše generacijski problem – pobede i zarade za više generacija.

    U kojoj ste ekipi?

    TAKSI BEZ ADRESE

    Obe strane srećne su samo ako su ostvarile CILJ koji su zamislile. Sopstveni cilj.

    Zamislite da zaustavite taksi, ali da na pitanje taksiste „Kuda?” – nemate odgovor. On počne da vozi. Šta se dešava? Trošite i NOVAC (kilometri idu, taksimetar kuca), ali i VREME (vozite se u nepoznato). Nemate cilj.

    Tako će biti i sa vašom karijerom ako nemate jasne ciljeve. Ako nemate razgovor sa samim sobom i odgovore na pitanja: Kakav život želim?, Čime želim da se bavim?, Kako želim da izgleda moj radni dan, moje slobodno vreme i koji su koraci do tog cilja? – nećete ni VREME ni NOVAC uzeti za sebe. Uzeće vam ga neko ko ima jasan cilj.

    Što jasniji ciljevi – jasnija potrošnja vremena i novca.

    VRLINE I MANE

    Kako god bilo – zaokružili VREME ili NOVAC – morate da štedite svoj omiljeni resurs. Morate da znate šta hoćete. Analiza svojih mana i vrlina uvek će dati polaznu dobru poziciju. Kada sebi priznate šta su vam najjači aduti, a šta mane, znaćete čime da „zadajete najjače udarce” u poslu, a na čemu morate da radite kako biste popravili svoj nedostatak – bio to jezik, govorništvo, poznavanje digitalnih tehnologija, nepoznavanje tržišta i sl. Svaki mali bokser iz Paname koji je napunio 12 godina već je naučen koje su mu prednosti, a gde su mu slabe tačke. Koji je razlog da vi ne znate svoje?

    PRIČA O KAMENU

    Možda ste nekada čuli priču o kamenu koji je dečak nasledio od svog dede. Nudio ga je od pijace, gde je dobijao dva dolara (kažu treba im za kupus), do draguljara koji mu je ponudio za retki kamen milion dolara. Poenta te priče je: pazi gde se nudiš. Negde si kamen za kupus, a negde dragocen i redak. Ne zadržavaj se tamo gde te gledaju kao kamen za kupus, ma koliko mislili da je sarma korisna i lepa. Nemojte gubiti VREME, a tamo gde ste običan kamen – nećete se ni NOVCA nagledati.

    ZDRAVLJE

    Jedan bolesni vic upropastio je jednu genijalnu mudrost. Vic glasi: „Čovek ima hiljade želja, a bolestan samo jednu – da vidi sestru kako se kupa!” Nije baš ni smešno – samo je bolesno. Ipak, ona stara da samo zdrav čovek može sve jeste suština. Nikakav novac vam neće pomoći ako pomerite svoje zdravlje u ćorsokak, a ni vremena nećete baš imati ako se razbolite i ne vodite računa o tome. To mora svakog jutra i večeri da vam bude prioritet. Šta ste uradili za svoje zdravlje danas?

    SAT MOG KOŠTANJA

    Da li ste nekada pokušali da izračunate svoj „sat koštanja”? Svoja mesečna primanja na radnom mestu podelite brojem potrošenih sati. Tako ćete dobiti informaciju o NOVCU i VREMENU. Ima li smisla to što radite?

    Ako je dnevnica radnika na građevini u provinciji oko 20 evra, on radi za 1,5 evra na sat. Branje višanja i malina donese oko dva evra po satu. Ako imate platu u nekom preduzeću oko 60.000, radite tih 160 sati mesečno po tri evra na sat.

    S druge strane, kažu da jaki programeri rade i za 25 evra po satu – oni koji su „prešli igricu” vode neki sistem. Kada mere njihov uspeh, ubace i podatak o količini slobodnog vremena i mobilnost.

    Tu se VREME i NOVAC spajaju i služe nam istom – da premerimo, makar na kratko, ima li smisla taj naš „put ka uspehu”.

    Morate kao mladi premeriti svoje znanje, a s druge strane, odlučiti se za VREME ili NOVAC i postaviti sebi cilj za koliko ja želim i mogu da radim na sat.

    ĆUTANJE JE ZLATO

    Morate li o svim svojim planovima i ciljevima da pričate svima? Ne morate! Možete li da počnete da budete građanin, a ne „baba preko plota koja ima nove muškatle”? Babama je dosadno – vama sigurno nije. Čuvajte za sebe strategije, jer se ne bi tako zvale kada bi se svima o tome govorilo.

    ULAGANJE U SUŠTINU, A NE U FORMU

    Možemo li, za početak, da zaboravimo travnjak u dvorištu od 12 ari po kome trči Lesi, a vi se u bazenu kupate dok vas kroz velika balkonska vrata gleda partner, a pored je parkiran egzotični automobil – dvosed?

    Naučimo da kupujemo „likvidne stvari”. Imate li stan koji možete da prodate za 24 sata po ceni koja vam odgovara, imate li takav auto ili kupujete vikendice sa kojih vam skidaju oluke, automobile koji gube na ceni po 50 odsto za tri godine, stanove koje posle ulaganja ne možete da prodate po dve trećine cene, ugrađujete li saune, bazene i sve ostalo što će vam dosaditi za tri dana?

    Možemo li, za početak, da iznajmljujemo stvari dok ne shvatimo šta nam stvarno treba?

    Ovaj tekst vam sada pišem iz kuće sa bazenom, saunom, četiri spavaće sobe, prelepom skandinavskom kuhinjom, dva kupatila, ogromnim dvorištem. U njoj sam sâm sa ženom i detetom. Na severu sam Bačke na odmoru. Jedino je važno napomenuti – da me šest dana košta 700 evra. Posle toga, pakujem kofer i vraćam se u Beograd. Bazen je detetu bio dovoljan četiri dana po ceo dan, sauna posle dan nije više zanimljiva, džakuzi posle tri dana. Zanimljivo je vreme na odmoru. Taj prelepi objekat ostaje gazdama da ga izdaju dalje – jer se bave turizmom. Njihov novac pravi novac. To je prava stvar. Da bih doživeo gore ispričano ili se vozio čamcem, bio na splavu (neka kuća na vodi), ne treba mi u vlasništvu. Mogu da ga iznajmim. Nije bitna forma, već suština. To je moj savet za sve mlade ljude koji su rasli uz serije i filmove o Beverli Hilsu ili Jutjub zvezde.

    Sve što možete lako da prodate – kupujte. Ostalo – najmite.

    TROJSTVO ZA SVA VREMENA

    Upornost, fokusiranost i strpljenje. To sam naučio i svoju ćerku ponavljajući kao mantru.

    Kada pogledate sve ljude koji su nešto napravili – ove tri stvari su primenjivali stalno. Od sportskih šampiona, vlasnika velikih kompanija, pa do onih koji rade od kuće i šetaju decu kad god žele. I jedni i drugi su sebi postavili te ciljeve, jer svako želi da živi „svoj lep život” i uspeh meri u svom koordinatnom sistemu.

    Nemate razloga za strah ‒ osim ako i dalje ne znate šta je najvažnije za vas: NOVAC ili VREME. U suprotnom ste u onom „taksiju bez adrese”, koji kuca li kuca.

    _________________________________________________________________________

    KO SAM JA DA VAM SOLIM PAMET

    Skoro milion kilometara sam prešao radeći reportaže, emisije, pričao priče ispred kamere. Upoznao hiljade ljudi, bio u hiljadama kuća, firmi, porodica. Razgovarao sa ljudima sa svih lestvica. Sa osuđenicima u svim srpskim zatvorima („Dosije zatvor”, RTS), sa navijačima (serijal „Dosije navijači”), obišao od najmanjih do najvećih sela, varoši i gradove (serijal „Zadnja kuća, Srbija”), pričao sa ljudima u porodičnom biznisu („Prve kuće Srbije”), razgovarao sa onima koji žive u najlepšim delovima Srbije („Gost”, RTS), u dijaspori.

    Sretao sam uspešne ljude u poslu i uspešne ljude u životu. Ponekad i one koji su uspeli na oba polja ili nisu ni na jednom.

     

    Izvor: BIZLife magazin

    Foto: Privatna arhiva

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE