Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kako se obogatio „kineski Stiv Džobs“?

    Lei Đun zaradio je sedam milijardi dolara praveći stilizovane i jeftine pametne telefone. Jedan je od najbogatijih ljudi Kine, a porede ga čak i sa Stivom Džobsom. Međutim, njegova besprekorna reputacija dovedena je u pitanje nakon objavljivanja takozvanih „Rajskih papira“- piše Quartz, a prenosi Blic.

    Naime, dokumenti pokazuju da Đun svoje bogatstvo možda duguje unosnom svetu „kopanja“ bitkoina i to preko veza sa najvećim svetskim proizvođačem opreme za proizvodnju kriptovalute.

    Veza između Đuna i kompanije „Bitmein“ zanimljiva je jer tehnološki milijarder nikada javno nije pokazao interesovanje za kriptovalute. Veza njega i bitkoina bila bi jednaka onoj kada bi recimo Ilon Mask ili Džef Bezos otkrili da imaju rezerve u kriptovalutama.

    „Bitmein“ je oduvek tvrdila da se samostalno finansira, uglavnom preko suosnivača Đihana Vua, i da je tek nedavno podigla spoljne investicije.

    Odnos Đuna sa kompanijom nije potpuno jasan. Prema bazi podataka Rajskih papira, dva entiteta koja Đun kontroliše povezana su sa konsultantskom firmom „Peking Čangtong“, koja je opet u sprezi sa četiri entiteta pod kontrolom „Bitmeina“.

    U otkrivenim dokumentima ova veza klasifikovana je pod „ostalo“, što bi moglo da znači da Đunove firme imaju deonice u osnivačkim firmama „Bitmeina“. Ipak, nijedna od kompanija nije želela da komentariše navode.

    „Bitmein“ tvrdi da je proizveo oko 70 odsto opreme za proizvodnju kriptovaluta na svetu. Bitkoin rudari koriste velike kompjuterske resurse i ogromnu količinu energije da bi došli do zarade u vidu bitkoina. Mreža bitkoina godišnje potroši struje koliko i omanja država, poput recimo Omana.

    „Bitmein“ dominira u svetu kriptovaluta. Osim proizvodnje specijalizovanih alatki, takođe dizajnira silikon. Posluje sa „rudarskim bazama“ i omogućuje pojedinačnim „rudarima“ da dodaju svoju procesnu snagu u veću celinu, čime povećavaju šansu za isplatu. Takođe iznajmljuje procesore klijentima, ali i „kopa“ za sopstveni račun, a upravlja ogromnim centrima podataka u unutrašnjoj Mongoliji i autonomnim regionima Kine, gde su struja, zemlja i rad jeftini.

    Čini se da je „Bitmein“ vrlo profitabilna firma. Smatra se da je prošle godine ta firma platila 400 miliona dolara TSCM-u, najvećoj kompaniji na svetu za proizvodnju čipova da bi napravila specifičnno dizajniran silikon za njene uređaje.

    Prema poslednjem izveštaju, pet odsto zarade TSMC-a dolazi od kriptovaluta, a „Bitmein“ je jedini poznati proizvođač opreme za kopanje bitkoina. Prema jednoj proceni, samo za najnovije platforme „Bitmein“ je zaradio 250 miliona dolara, samo ove godine. To bi mogla da bude još jedna pobednička investicija kineskog bogataša.

    Izvor: Blic/Quartz

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE