Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kako u Evropskom parlamentu objasniti kako se posluje na Balkanu?

    U februaru 2018. godine, Evropska komisija je predstavila novu Stragiju za verodostojniju perspektivu proširenja i jači angažman Evropske unije u regionu. Strategija stavlja naglasak na otvorenu evropsku perspektivu u regionu, koja se može realizovati i do 2025. godine, ukoliko se nastavi proces reformi i usaglašavanja propisa i politika, kao i rešavanje otvorenih pitanja sa susedima.

    Poslanik u Evropskom parlamentu, Andor Deli (Evropska narodna partija, Mađarska) u saradnji sa Privrednom komorom Srbije organizovao je debatu na gorepomunete aktuelne teme za ekonomske odnose unutar regiona i na nivou regiona i EU.

    Drugi deo debate u Evropskom parlamentu otvorila je regionalna direktora agencije Represent Communications Jelena Mikić čiji govor prenosimo u celosti.

    „Pre svega hvala vam na pozivu i mogućnosti da vam se danas obratim. Uvek se radujemo otvaranju dijaloga i razmeni ideja o tome kako naše poslovno okruženje možemo učiniti predvidljivijim.

    Prvo bih vam predstavila našu kompaniju. Represent Communications je među vodećim komunikacijskim i digitalnim agencijama na Zapadnom Balkanu,  sa kancelarijama u Beogradu, Skoplju, Podgorici i Banjaluci. Imamo i partnere u Sloveniji, Hrvatskoj, Albaniji, Bugarskoj, na Kosovu…..Moglo bi se reći da smo kompanija koja ima plan da se širi na Balkanu, ili u jugoistočnoj Evropi. Naša agencija radi sa klijentima iz različitih industrija: IT, FMCG, zdravstvo, energetika, zabava….Mi smo regionalni sistem, tako se predstavljamo i pružamo usluge na više tržišta kroz jedan tim, centralizovano.

    Sa druge strane, samo tržište nam traži da poslujemo na ovakav način. Veliki broj multinacionalnih kompanija ili domaćih firmi sa kojima poslujemo takođe radi na više tržišta, i treba im ujednačen i kvalitetan servis.  Naši klijenti žele da imaju jedan tim koji je fleksibilan, uigran i brzo se može prilagoditi lokalnim specifičnostima. Prošle godine smo, na primer, dobili da radimo za Wizz Air na šest tržišta. Mi se radujemo ovakvom razvoju stvari, jer je ovo i za nas način na koji želimo da idemo napred.

    Represent Communications planira širenje u regionu. Imamo resurse, imamo znanje i imamo ljude. Za nas je to i poslovna bolja opcija, jer štedimo novac I resurse tako što više malih tržišta koje imaju dosta sličnih karakteristika posmatramo kao jedno. Evo na naprimer, zašto bi Wizz Air ulagao u šest kampanja ako možemo ponuditi jednu koja će biti uspešna na svim tržištima uz određene adaptacije u skladu sa lokalnim specifičnostima.

    Na mnogo način govorimo o jednom tržištu regiona. Međutim, u praksi mi imamo tri, četiri ili više administrativnih jedinica, sa svojim regulativama i politikama. To ponekad predstavlja i izazov, pa ću vam izneti par primera koje govore u korist ove konstatacije.

    Mi zapošljavamo oko 100 ljudi u regionu – naši zaposleni su mladi, obrazovani, govore strane jezike, i bez obzira na sedište njihovih matičnih firmi, funkcionišemo kao jedan tim. Posvećeni smo uvezivanju naših ljudi, kombinacijom njihovih znanja i razmenom najboljih praksi. Mi smo sistem koji podržava putovanje i razmenu  kadrova kroz sistem. Međutim, evo samo jednog primera – nedavno smo hteli da zaposlimo koleginicu iz Makedonije u beogradskoj kancelariji. Naravno, susreli smo se tonom papira i procedurom bez kraja. Sve će vam biti jasno, ako vam kažem da, kada smo pitali naše advokate i računovođe da nas upoznaju sa procesom koji sledi, samo su odmahnuli glavom i rekli nam „jeste li  sigurni da to hoćete? Predugo traje, preskupo je…”

    Dalje, tu su troškovi roaminga – ja nosim tri telefona: bosanski, srpski, makedonski. Nisam oduševljena time, ali je isplativije jer sam često na putu. Sa fiksnim telefonima je slična situacija: oko pola sata razgovora između dve naše kancelarije košta 20 ili 30 evra. Avio karte? Nerealno skupe. Let od Beograda do Skoplja ili Sarajeva košta 150, nekada i 200 evra. Ok, ne moramo da letimo, možemo da se vozimo – blizu je.  Opet, imamo putarine koje su često skuplje od vinjeta koje kupite na ulazu u zemlje Evropske unije.

    Što se tiče poreza, situacija isto ume da se zamrsi. Kao firme često moramo nešto da fakturišemo međusobno. Veliki izazov je definisati da li je reč o usluzi koja podleže plaćanju PDV ili je od toga izuzeta, zbog sporazuma o oslobađanja određenih usluga od PDV-a sa tom konkretnom zemljom.  Sa druge strane, tu su i čuvene potvrde o rezidentnosti, koje morate vaditi svaki put kada fakturišete. Što se tiče povezanih firmi, tu se uvek obazrivo posmatraju porezi i da li postoji dvostruko oporezivanje.  Svaka zemlja treba da oporezuje promet koji se u njoj obavi, ali papirologija se može smanjiti.  Na primer, da bi se izbeglo dvostruko oporezivanje dostavlja se obrazac POR-2. U Bosni obrazac koji ima isto značenje i svrhu se zove Obrazac 10. Bilo bi sasvim razumljivo da se jedan od obih obrazaca priloži kao dokaz za dobavljača. Međutim, zbog  straha od poreske kontrole, neki kupci traže čak i oba obrasca (dakle isti obrazac u dve forme) za koje se dvostruko plaća taksa.

    Mi smo za sada ipak relativno manja kompanija, tako da naši problem nisu veliki. Međutim, planiramo da rastemo i da se širimo. Svako rešenje koje će nam uštedeti troškove, smanjiti ili otkloniti barijere ili pak otvoriti nove mogućnosti, za nas je dragoceno.  Represent Communications je i deo globalne, samim tim i evropske mreže agencija, zahvaljujući čemu možemo da pratimo šta se dešava van granica Balkana. Kolege u zemljama Evropske unije često imaju mnogo manje barijera, ili se  ne susreću sa izazovima poput naših. Kao sistem, mi želimo da ulažemo i na tržišta koja su već deo Evropske unije, čiji ćemo i mi biti deo jednog dana. Samim tim, nadamo se da granica između zemalja koje jesu i onih koje nisu u Uniji neće predstavljati izazov sam po sebi.

    Moram i da se osvrnem na temu koja je uvek prisutna kada se radi o poslovanju na Balkanu – a to je politika. Naša deviza je da prepuštamo politiku političarima, ali svejedno utiče na ekonomsko okruženje u kome poslujemo. Često nam se dešava da se susretnemo sa pitanjem: Vi ste srpska firma? Da li ste sigurni da želite da poslujete u Hrvatskoj?

    Nakon pet godina, odlučili smo da otvorimo kancelariju u Sarajevu – napravili smo istraživanje, dobili pozitivne signale i idemo napred. Šta će se desiti? Ne znamo, ali smo uzbuđeni. I sa drugih tržišta koja su nam dugoročno zanimljiva – Slovenija, Hrvatska, Bugarska, Albanija – dobijamo pozitivne signale, ali čemo sačekati. Generalno, ipak moram reći, ima pozitivnih pomaka, oseća se boljitak odnosa u poređenju sa prethodnim godinama. Pozovite me za dve godine ponovo i nadam se da ću moći da podelim sa vama iskustva iz prve ruke.

    Dozvolite mi da završim ovo izlaganje sa nekoliko stvari:

    Pre svega, da bi poslovanje bilo olakšano, potrebno je da omogućimo da ljudi, usluge i novac putuju “putuju” uz što manje ograničenja. Bilo bi dobro da imamo slične ekonomske politike (npr. porezi) ili barem da se skoncetrišemo na dogovore koji će pospešiti prekograničnu saradnju. Naša snaga je u integraciji, jer ova “individualnost” može dosta da nas košta. I to ne mislim samo u kontekstu operativnih troškova, govorim o ceni koju ćemo platiti ukoliko ne budemo mogli da rastemo i umesto “srpske” postanemo “balkanska” ili “evropska” firma ili šire.

    I na kraju, završila bih optimistički – ovaj region može da profitira od udruživanja. Jezici su nam slični, nasleđe, poslovna kultura, mentalitet, čak se susrećemo i sa sličnim problemima i izazovima. Pojedinačno smo mala tržišta, i ograničeni su nam dometi. Ali, kada pružamo usluge kao jedinstven tim, možemo biti zanimljivi. Uglavnom – zbog ljudi, moram priznati. Govorim u ime moje industrije, ali neverovatno je šta naši ljudi mogu uraditi kreativno sa budžetima koje su pet, deset i više puta manji od sredstava sa kojima raspolažu naše kolege u Zapadnoj Evropi.  To je naša budućnost. Ali ljude moramo da sačuvamo. Ukoliko uspemo u tome i ukoliko budemo poslovali u malo povoljnijem okruženju, možemo mnogo toga postići.

    Hvala vam puno.“

    Izvor: BIZLife

    What's your reaction?

    Komentari

    • Đurđa

      Afirmativno obraćanje, sa ukazivanjem na izazove poslovanja na našim prostorima.! Svaka čast!

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE