Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kakva je budućnost tržnih centara?

    Postoje tvrdnje da će tržni centri, pa čak i kancelarije, uskoro postati stvar prošlosti, odnosno da će se dramatično smanjiti i promeniti. Koje su dosadašnje stvarne posledice zatvaranja usled epidemije kovida 19 kada je reč o stanodavcima i nekretninama i kako će se ovo odraziti na tržne centre, trgovce i potrošače, pričamo sa Aleksom Linčevim, Mall Managerom, Ada Malla.

    „Kovid 19 je nešto što moderno maloprodajno tržište, tržište kancelarijskog prostora i ljudi nisu doživeli u savremenom neratnom periodu, posebno kada je reč o široko rasprostranjenim restriktivnim merama socijalnog distanciranja i zatvaranja. Kao takav, sigurno će ostaviti dublji trag u svetskoj ekonomiji i ponašanju potrošača“, kaže Linčev.

    „Kada govorimo o sferi maloprodaje, smatram da će se prelazak na onlajn kupovinu i digitalizacija kupovnog iskustva dodatno poboljšati, ali to ne treba posmatrati kao svemoguć trend. Nedavna brza upotreba kanala onlajn prodaje i isporuka, koji je usvojio sve veći broj maloprodajnih brendova, poslužila je samo tome da pokaže da ova platforma, takođe, ima ozbiljnih ograničenja i nedostataka. Budući da su prodavnice širom sveta bile zatvorene, digitalna prodaja je skočila do neviđenog nivoa, ali uz velike operativne troškove. Čak i Amazon, na primer, koji se suočio sa velikom potražnjom usled pandemije u prvom kvartalu 2020. godine, zabeležio je da troškovi anuliraju profit, dok se borio da dostavi pakete kupcima na uobičajen, pravovremen način.

    Međutim, postoje i druga ograničenja vezana za internet, za razliku od fizičkih maloprodajnih objekata. Trgovci na malo koji prodaju neesencijalnu robu zavise od toga da kupci otkriju proizvode, što se najbolje postiže u fizičkim prodavnicama. Zamislite prodavnicu „H&M” ili „Zara”. Koliko često uđete u neku od njih da biste kupili određene pantalone, određene boje i dizajna? Najčešće uđete u prodavnicu, razgledate robu na policama, prepoznate neku primamljivu odeću, isprobate je, dodirnete, eksperimentišete, istražujete.

    Ne samo trgovci, već se i kupci suočavaju sa ograničenjima onlajn maloprodaje: tu spadaju mukotrpna iskustva vraćanja proizvoda koji ste kupili na mreži i, u razvijenijim zemljama, široko rasprostranjena zabrinutost javnosti zbog ekološkog uticaja prekomerne ambalaže koja se koristi prilikom isporuka, kao i saobraćajnih gužvi i porasta emisije gasova iz dostavnih vozila.

    Kada govorimo o tržištu kancelarijskog prostora, još je prerano dati ocenu. I zaposleni i poslodavci vide prednosti rada od kuće – manji tekući troškovi za kompanije; za zaposlene – manje vremena i novca koji se troše na odlazak na posao, ne mora se praviti kompromis između prostrane kuće na periferiji i precenjenog skučenog stana u centralnom poslovnom kvartu blizu posla itd. Međutim, ljudi počinju da osećaju suštinska ograničenja dugoročnog rada od kuće – slab ili nepouzdan internet i nestanak struje (naročito u zemljama u razvoju), nedostatak druženja, slabije konkurentno ponašanje među kolegama i razmena ideja u grupi, neizbežne distrakcije izazvane od strane kućnih ljubimaca, dece koja plaču, obližnjih građevinskih radova, bučnih suseda itd. Ipak, mislim da kancelarija budućnosti neće biti tipična korporativna prostorija sa četiri zida ili otvoreni prostor kakav smo viđali do sada. To će, verovatnije, biti kombinacija kancelarija kod kuće, odnosno bilo gde, nadahnjujućih zajedničkih kancelarijskih prostorija i fleksibilnih zakupa.“

    Koje su posledice za maloprodaju u fizičkim objektima? Da li verujete da je samo pitanje vremena kada će se preći na tržište koje je pretežno bazirano na internetu?

    Tržište na internetu će doživeti procvat, ali fizički objekti će ostati ključni zbog potrebe za druženjem, koja je svojstvena svim ljudima. Želja za iskustvom, prilikom kog možete nešto osetiti, dodirnuti, pomirisati, okusiti, nikada neće izbledeti i to je princip po kojem se ljudi posvećuju nečemu i donose odluke, uključujući i one koje se odnose na kupovinu na malo. Međutim, očekujem određeno ograničenje neesencijalne potrošnje ukoliko ekonomija ne uspe da formira oporavak prema modelu u obliku slova „V” ili u slučaju (straha od) drugog talasa zatvaranja. Štaviše, digitalno unapređenje iskustva na mreži, programa lojalnosti i internalizovanih veb-lokacija za onlajn prodaju postaće nova norma među većinom održivih maloprodaja.

    Kako su potrošači reagovali na ponovno otvaranje tržnih centara?

    To se uveliko razlikuje od zemlje do zemlje, pa čak i od objekta do objekta. Na primer, naš tržni centar Ada Mall u Beogradu zabeležio je istu, pa čak i povećanu posećenost u odnosu na period pre kovida, u trećoj sedmici nakon ponovnog otvaranja. Naši objekti u Bugarskoj, Poljskoj i Hrvatskoj beleže drugačiju dinamiku. Zanimljivo je da je promet u Beogradu u većini modnih prodavnica krenuo sa -40 odsto u prvoj sedmici nakon ponovnog otvaranja, u odnosu na nivoe pre kovida, a zatim porastao na -5 odsto krajem maja. Naravno, veliki deo ovog brzog oporavka pripisuje se agresivnijim popustima i užurbanoj rasprodaji starijih kolekcija, kao i privremenom porastu diskrecione potrošnje usled zastoja zbog zatvaranja. Ipak, naš ciljni deo javnosti u Beogradu do sada je pokazao pozitivnije ponašanje nego što se ranije očekivalo.

    U zemljama koje su snažno pogođene kovidom 19, poput Velike Britanije, Španije, Francuske i SAD, čini se da su potrošači još uvek uplašeni i oprezni kada je reč o potrošnji u fizičkim maloprodajama.

    Kako očekujete da će se promeniti industrija hrane i pića, kao i industrija zabave? Ko će se odlučiti za odlazak u bioskop uz pridržavanje socijalnog distanciranja kada postoji Netfliks u udobnosti doma?

    To je teško pitanje. Iako bi nas socijalno distanciranje i njegov trajniji uticaj na ponašanje potrošača mogli nagnati da pomislimo da će restorani, bioskopi i zabava dugoročno biti najteže pogođeni, mislim da bi takav zaključak mogao biti previše pojednostavljen i ishitren. Zaista, gigant u pogledu zabave Volt Dizni objavio je gubitak od 1,4 milijarde dolara od zatvaranja, koje je uticalo na njegove tematske parkove, a predviđa se da će filmska industrija izgubiti oko pet milijardi dolara kao rezultat pandemije. Međutim, time se samo ističe trend koji je postojao i pre pandemije, odnosno koji je započeo još pre izbijanja kovida 19. Zabavni parkovi i samostalni bioskopi bili su primorani da pređu sa svog starog, osnovnog poslovanja i integrišu nove trendove, poput usluga reprodukcije sadržaja u realnom vremenu (budući da je Dizni već pokrenuo sopstvenu platformu za reprodukciju sadržaja koja predstavlja konkurenciju Netfliksu) i iskustva koje kombinuje šoping i zabavu (mnogi bioskopi nadograđuju svoj koncept, ulaze samo u tržne centre sa zabavnim sadržajem i nagrađuju svoje kupce ponudama paketa dogovorenim sa drugim zakupcima tržnog centra).

    Međutim, bez obzira na to, zabava je jedini maloprodajni sektor koji se ne može efikasno oponašati putem interneta – fizička vožnja kartingom, kuglanje, skakanje na trambolini, vežbanje u teretani, čas joge i takmičenje u penjanju u školi predstavljaju nešto što nijedna računarska igra ne može u potpunosti da nadomesti. Ipak, takva iskustva treba spojiti sa klasičnom kupovinom, umesto da budu ostavljena samo u tematskim parkovima ili objektima predviđenim isključivo za zabavu.

    Kada je reč o kafićima i restoranima, verujem da pristup baštama na otvorenom i prostranim terasama sada igra veću ulogu nego ikada ranije. U zemljama poput Srbije, kada je reč o isporuci hrane na kućnu adresu, postoji prostor za znatno ubrzanje i mislim da će one dostići trenutni trend u drugim evropskim zemljama. To bi neizbežno moglo dovesti do zatvaranja nekih restorana, ali verujem da bi to, zapravo, bila prirodna selekcija najboljih, a ne dramatična promena u celoj ovoj kategoriji.

    Da li neprekidni pritisak od zakupa ugrožava stanodavce i treba li da očekujemo veliku insolventnost na međunarodnom tržištu tržnih centara?

    Pravno gledano, stanodavce u većini slučajeva štiti sâm ugovor o zakupu. Obaveza zakupa, budući da je finansijska po prirodi, ne otpisuje se automatski samo zato što zakupac nije likvidan ili je bio primoran da privremeno obustavi svoje poslovanje. Naravno, to je sada više ono što je u teoriji. Oprezni stanodavci treba da usvoje jedinstven stav kada su u pitanju ustupci svojim zakupcima koji su bili finansijski stabilni pre pandemije kovida 19. Pored toga, stanodavci, baš kao i trgovci, čija je imovina imala poteškoće pre kovida 19 – sada bi bili dodatno izloženi riziku. Tokom protekle decenije za većinu trgovaca digitalna prodaja predstavljala je kanibalizaciju njihove fizičke prodaje, umesto značajnog povećanja ukupnih prihoda. Zbog toga su u mnogim razvijenim zemljama neki tržni centri koji su imali problema sa poslovanjem zatvoreni ili preuređeni, budući da je veliki broj robnih kuća i specijalizovanih zakupaca zatvorilo svoje prostorije. Međutim, vredi pomenuti da je ova tendencija teško primenljiva za zemlje poput Srbije, u kojima je maloprodaja i zasićenost tržnih centara i dalje relativno niska, baš kao i sklonost potrošača da kupuju onlajn.

    Kako vidite tržište kancelarijskog prostora, budući da se veliki broj ljudi navikao na rad od kuće? Koji će dugoročni efekat doneti rad od kuće?

    U početku će se mali broj radnika vratiti u kancelarije. Oni koji zavise od bolje IT podrške i bržeg interneta od onog koji imaju kod kuće – ranije će se vratiti. Banke u zemljama poput Velike Britanije očekuju od trgovaca da rade ili iz svojih uobičajenih kancelarija ili iz centara namenjenih za smeštaj nakon određene katastrofe. Takođe, zaposlenima iz sfera oglašavanja, dizajna i produkcije, koji se oslanjaju na saradnju sa kolegama ili rade sa velikim datotekama od visokokvalitetnog materijala, biće neophodna kancelarija. A tu su i ljudi koji su zaposleni u ugostiteljstvu, industriji zabave, hrane i pića, čiji povratak će biti postepeno obezbeđen, kako mere koje su na snazi budu popuštale.

    Međutim, i pored svih njih, većina ekonomista predviđa da će do decembra 2020. godine čak 50 odsto radne snage ili nastaviti da radi od kuće ili će kombinovati rad od kuće sa povremenim odlaskom u kancelariju. Sve nakon ovog datuma je teško predvideti u ovom trenutku. Moje mišljenje je da će se od 2021. godine stvari normalizovati za 80 odsto tržišta kancelarijskog prostora, pod uslovom da ne bude novog talasa masovnog prekida rada iz kancelarije. Ipak, moguće je da ćemo videti neke dalekosežne promene. Neke kompanije mogu biti u iskušenju da se oslobode skupih lokacija u gradskim centrima, a neophodnost upravnih zgrada može postati stvar prošlosti, autsorseri poslovnih procesa i centri korisničke podrške mogu ubrzati prelazak sa njihovih smena pre kovida 19 na fleksibilnu podelu vremena njihovih zaposlenih između kuće i kancelarije. Neki analitičari veruju da će se mnoge nekretnine u izgradnji koje su ranije posmatrane kao prvoklasne sada smatrati precenjenim i biće pod ozbiljnim rizikom da ostanu poluprazne.

    Dugoročan rad od kuće dovešće do nekih pozitivnih dešavanja, ali će, takođe, doneti i nove izazove. S pozitivne strane, regulisaće cene stanovanja, jer ljudi više neće morati da kupuju nekretnine u blizini posla ili na prometnim gradskim lokacijama. Dugoročno, to će povećati i dovesti do poboljšanja infrastrukture na selu. Takođe će doneti olakšice i kompanijama, jer će moći da zapošljavaju ljude sa šireg područja, budući da neće biti limitirani fizičkim barijerama između gradova, pa čak i zemalja.

    Rad od kuće, takođe, nosi i neke izazove. Rukovodioci bi mogli da se suoče sa većim poteškoćama jer je radnike koji rade na taj način teže nadgledati, a samim tim poverenje postaje problem. Biće teže mlađim zaposlenima kojima je potreban veći stepen mentorstva, druženja i koji mogu imati lošije životne uslove. Svako ko je tokom poslednjih nekoliko meseci radio u celosti od kuće suočio se sa kršenjem privatnosti i čestim i neizbežnim smetnjama, kao što su zahtevna deca, neobuzdani kućni ljubimci ili glasni susedi, koji smetaju u Zoom video-pozivima.

    Hoće li se trgovci odlučiti za manje radnje i da li će revidirati širenje? Mislite li da će tržište maloprodaje biti svedok veće insolventnosti i spajanja?

    Verujem da će se tržište maloprodaje duboko promeniti. Mnogi manji trgovci neće preživeti, a trend nekih robnih kuća i zakupaca koji su beležili slabije rezultate pre pandemije i bili insolventni mogao bi da se pojača. Ovo je već vidljivo u Zapadnoj Evropi i SAD. Širenja maloprodaje mogu se revidirati tako da se fokusiraju samo na postojeće tržne centre sa glavnom lokacijom i uravnoteženom strukturom zakupaca. Neki veći zakupci mogu biti pod pritiskom da ponovo provere rad svojih postojećih prodavnica i optimizuju ili premeste one koje imaju hronično slabe rezultate.

    Fondovi za nekretnine s lakšim pristupom većim gotovinskim iznosima mogu postati grabežljivi i pribaviti manje preduzetnike ili preduzetnike koji traže izlaz, što je trend konsolidacije, koji je započeo još u 2016. godini i koji bi mogao dominirati na tržištu nekretnina u narednih nekoliko godina. Međutim, čak bi i to u velikoj meri zavisilo od optimizma na međunarodnoj berzi, paketa podrške od strane vlada kompanijama i građanima pogođenim pandemijom, kao i od straha i anksioznosti ljudi od pandemije i njenog potencijalnog novog talasa.

    ___________________________________________________

    Sa kojim posledicama se suočava vaš marketing i marketing maloprodaje u post-kovid stvarnosti?

    Verujem da će konvencionalni marketing trgovačkih centara i maloprodaje biti stvar prošlosti. Na primer, doći će do promene – od koncerata, izložbi i događanja zasnovanih na publici, do više komercijalnih kampanja i kampanja lojalnosti. Uživanje u konceptu maloprodaje ili spoj iskustva kupovine i zabave bili bi od presudnog značaja za velike trgovačke centre i trgovce koji prodaju neesencijalnu robu.

    Izvor: BIZLife magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE